Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Građa mišića

Građa mišića

Građa mišića
  • Objavljeno: Petak, 03.04.2009.
  • Broj pregleda: 3.268
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Mišići

Poprečnoprugasti mišići

Poprečnoprugasti mišići(skeletni mišići) se obično hvataju na kostima i prelaze preko nekog zgloba, tako da njihovom kontrakcijom dolazi do primicanja hvatišta. Ono se naziva tako jer pod mikroskopom daju efekt poprečene ispruganosti, a javlja se zbog posebne ultrastrukture miofibrila koje se nalaze u sarkoplazmi (citoplazmi mišića). Poprečnoprugastih mišića ima u tijelu preko 600 i većina su parni mišići. Poprečnoprugasto mišićje tvori oko 40% ukupne težine tijela(8% je glatko i srčano mišićje).

Mišićno tkivo

Mišićne stanice su duge i tanke i često se zovu mišićnim vlaknima. To vlakno je u biti multinuklearna stanica s velikim brojem jezgara što varira s obzirom na dužinu samog vlakna. Vlakno ima oblik cilindra sa zaobljenim krajevima koji završavaju u vezivnom tkivu tetive. Ona se međusobno pružaju usporedno pa tako na poprečnom presjeku imaju kružan ili poligonalan oblik s promjerom od 10 do 100 mikrometara. Duga su od 1 milimetra pa sve do 30 cm, a neka mogu biti duga kao i sam mišić.

Sastoje se od citoplazme, koja se zove sarkoplazma, više jezgara i stanične ovojnice, sarkoleme. Sarkolema ima dva sloja. Unutrašnji je stanična membrana, plazmalema, a vanjski sloj je bazalna membrana koja predstavlja vezu s endomizijem. Jezgre su spljoštene i periferno postavljene (samo u poprečnoprugastom mišiću. Dužinom vlakna u sarkoplazmi se pružaju mišićna vlakanca odnosno miofibrile. Okružene su mrežom srakoplazmatskog retikuluma i sustavom T tubula. Između miofibrila, a posebice ispod stanične membrane nalaze se mitohondriji koji služe za dobivanje energije u stanici, a u samoj sarkoplazmi je pohranjena i velika količina glikogena. Sve to, omgućuje mišićnom vlaknu kao osnovnoj jedinici mišićnog tkiva da se može skratiti i rastegnuti za polovicu svoje dužine od one u mirovanju. Mišićno tkivo nema svoje međustanične tvari, ali je između vlakana uloženo rahlo vezivno tkivo.

Stroma mišića

Mišić se kao parenhimatozni organ sastoji od mišićnog tkiva i strome. Stromu čini to vezivo koje mišićna vlakna povezuje u organiziranu jedinicu, dajući mu oblik, a osigurava dovod krvnih žila, limfnih žila i živčanih vlakana do svakog mišićnog vlakna. Volumni udio strome u mišiću je 10 do 40 %. Oko savakog vlakna nalazi se rahlo vezivno tkivo, endomysium (endomizij). U njemu se nalaze kapilare koje anastomoziraju i živčano vlakno koje pristupa na motornu ploču na površini vlakna. Vlakna se udružuju u snopiće koji su isto obavijeni vezivom, kojeg čini neformirano vezivno tkivo, a zove se perimysium (perimizij). I tu se nalaze žile i živci. A oko cijelog mišića je isto sloj vezivnog tkiva, epimysium (epimizij). On je povezan s ovojnicom od formiranog vezivnog tkiva, a zove se fascija. Mišiće omataju i čvršće vezivne ovojnice, fasciae musculorum. Mišići sa sličnim djelovanjem obično se udružuju u skupine, a nalaze se u odjeljcima, compartimenta, koje odjeljuju vezivne pregrade odgovarajuće fascije koja obavija taj dio tijela.

Kontrakcija

Mišić je putem živčanih vlakana uključen u živčani sustav i funkciju cijelog organizma. Kada živčani impuls putem živčanog vlakna dođe do motorne ploče koja se nalazi na stanici, nastaje val depolarizacije stanične membrane mišićnog vlakna i pokreće se proces kontrakcije. Mišićno vlakno mijenja dužinu tj. ono se skraćuje, a to skraćivanje omogućuju miofibrile. U svakoj sarkomeri razlikujemo tva tipa mikrofilamenata, a to su aktin i miozin. Pravilan raspored mikrofilamenata omogućuje izgled poprečne isruganosti ovisno o preklapanju filamenata. Potrebna energija za kontarkciju dolazi iz ATP-a koji nastaje u brojnim mitohondrijima, a interakcijom mikrofilamenata u miofibrili izvodi se kontrakcija.

Hvatište

Na svakom mišiću razlikujemo njegovo hvatište ili insertio, te glavu, caput, ili trbuh, venter, ovisno o vrsti mišića.Prijašnja anatomska nazivlja razlikovala su polazište, origo, i hvatište, insertio, mišića. Obično se za polazište uzimao proksimalni početak mišića a za završni onaj koji se najčešće pomiče. Budući da djelovanje mišića može biti i na njegovu proksimalnu (početnom) ili distalnu (krajnjem) kraju, novo nazivlje rabi samo izraz insertio, kao općeniti izraz za hvatište mišića na kost. Opisuje se proksimalno i distalno hvatište. Mišići obično prelaze preko bar jednog zgloba (i u nemu vrše kretnju), i hvataju se na krajeve kostiju. Neki se mišići, međutim, hvataju na kožu (mimični mišići lica), a neki na sluznicu (mišići jezika). Neki su mišići učvršćeni za vezivnu ovojnicu (fasciju), a drugi tvore kružne vrpce (vanjski analni sfinkter).

Komentari

Najnovije

Najčitanije