Stres je stanje poremećene psihofizičke ravnoteže, no ne svake, već one koja zahtijeva ulaganje dodatnog napora kako bi se povratili u ravnotežu. Neadekvatno nošenje sa stresom ostavlja psihičke i fizičke posljedice na pojedinca, pa i na njegovu okolinu. Uzroci stresa zovu se stresori, a mogu biti unutarnji (proizlaziti iz našeg uma ili tijela) ili vanjski (iz okoline). Unutarnji stresori su bolest, starost, briga, iščekivanje, neki hendikep i slično. Vanjski stresori su smrt, bolest člana obitelji, neimaština, otkaz, rastava braka, rođenje djeteta, selidba, vjenčanje. Stres izazivaju i pozitivni i negativni događaji. Također, stres izazivaju i svakodnevne situacije slabijeg intenziteta poput prometne gužve, gubitka stvari, konflikata, prekovremenog rada, rokova. I ovi događaji, ukoliko su učestali, ostavljaju štetne posljedice na naše psihofizičko zdravlje.

Cilj istraživanja koje je proveo portal CentarZdravlja.net bio je otkriti koliko su ljudi općenito pod stresom, koji su najčešći i najintenzivniji stresori koje doživljavaju, razlikuju li se tipični stresori obzirom na spol, dob, obrazovanje i radni status ispitanika, te mijenja li se doživljaj stresa ovisno o razdoblju godine.

U istraživanju je sudjelovalo 1938 ispitanika, od kojih je 82% žena i 18% muškaraca. Prosječan ispitanik/ca je zaposlena osoba (51%), nešto manje ih je studenata i đaka (21%), a najmanje (po 6%) nezaposlenih i umirovljenika.

Najviše je ispitanika u dobi između 27 i 39 godina (39%), iz Republike Hrvatske (58%), a ima i značajan broj ispitanika iz Bosne i Hercegovine (26%), te manji broj iz drugih država (Srbija, Makedonija, Slovenija).

Najveći broj ispitanika (njih 29%) izražava opću razinu stresa u svojim životima u posljednja 3 mjeseca ocjenom 4, "prilično visoko" (na skali od 5 stupnjeva). Njih 26% na istom pitanje iskazuje "umjerenu" količinu stresa (ocjena 3 na skali od 5 stupnjeva); blago povišenu količinu stresa (ocjena 2) izražava njih 22%, a nisku količinu stresa (ocjena 1) njih 14%. Iznimno visoku razinu stresa (ocjena 5) osjeti njih 9%.

Kod polovice se ispitanika stres se posljednja tri mjeseca povećao, kod 38% je ostao na istoj razini, a kod 12% ispitanika se smanjio u odnosu na prethodno razdoblje. Žene doživljavaju veće povećanje stresa u odnosu na muškarce, a ako razlike gledamo prema radnom statusu tada najveće povećanje stresa percipira skupina đaka/školaraca, što je lako povezati s početkom školske/akademske godine. Također, visoko povećanje stresa unazad tri mjeseca percipira i skupina nezaposlenih, što može biti posljedica akumuliranih financijskih problema koje proizlaze iz nezaposlenosti.

Blagdansko razdoblje, iako pozitivno za većinu ljudi, također je izvor različitih stresora - izbor i kupovina poklona, uređenje doma i priprema objeda, putovanja i boravak izvan doma, intenzivno druženje s obitelji, preveliki unos hrane i pića, te vrlo izdašni financijski troškovi - predstavljaju vanrednu situaciju za većinu ljudi, te su stoga stresni. Najveći broj naših ispitanika (njih 48%) u ovom razdoblju ipak osjeća mali ili niski stres (ocjena 1 na skali od 3 stupnja), 40% ispitanika osjeća umjereni stres (ocjena 2 na skali od 3 stupnja), dok ga visoko stresnim vidi (ocjena 3 na skali od 3 stupnja) preostalih 12% ispitanika. Pritom ovo razdoblje stresnijim smatraju žene nego muškarci, što je moguće povezati s intenziviranjem kućanskih obveza. Ako gledamo razlike prema radnom statusu, tada su blagdani najstresniji za umirovljenike, a to se može povezati i s financijskim problemima i usamljenošću. Najmanji stres tijekom blagdana doživljavaju školarci/studenti, što je vjerojatno povezano sa smanjenjem broja obveza tj. s praznicima.

Ispitanici su također procjenjivali i prisutnost, te stresnost 20 najučestalijih stresora u svojim životima. To su: financijski problemi, problemi sa zdravljem, zdravstveni problemi člana obitelji ili prijatelja, smrt u obitelji ili bližoj okolini, problemi sa zakonom, problemi ili promjene vezane uz stanovanje, sukobi u obitelji ili bližoj okolini, problemi vezani uz gubitak ili neizvjesnost posla, problemi vezani uz obrazovanje, briga ili skrb za djecu ili starije, povećani radni zahtjevi ili česti prekovremeni sati, problemi sa suradnicima ili nadređenim osobama, ovisničko ponašanje (cigarete, alkohol, droga, kockanje), nedovoljno odmora ili vremena za sebe, nezadovoljstvo tjelesnim izgledom, nezadovoljstvo prirodom posla, usamljenost ili odvojenost od bliskih osoba, nezadovoljavajući seksualni život, prinova u obitelji ili njeno iščekivanje, te promjena bračnog statusa.

Od navedenih stresora kod najvećeg je dijela ispitanika (njih 18,4%) prisutno je svih 20 stresora, no prosječna vrijednost (aritmetička sredina) je 14,59 stresora.

Za prisutne stresore ispitanici su potom označili stupanj njihove stresnosti na skali od 5 stupnjeva (od 1 - vrlo malo ili nimalo stresno do 5 - visoko stresno). Prosječna procijenjena vrijednost na postojećim stresorima je 2,79, što označava umjerenu ili srednju razinu stresa. Kod muškaraca je prosječna vrijednost 2,58, a kod žena 2,84, što je statistički značajna razlika. Odnosno, žene procjenjuju da su stresori prisutni u njihovim životima jačeg intenziteta nego što to procjenjuju muškarci. S druge strane, muškarci procjenjuju da je u njihovim životima prisutan veći broj pojedinačnih stresora.

Spolne razlike evidentne su i u percipiranoj ukupnoj količini stresa u životu (na skali od 5 stupnjeva). Ukupno, ona iznosi 2,96 što je umjerena ili srednja razina stresa. Ako se uspoređuju po spolu, tada je za žene ona značajno viša, nego za muškarce. Nema značajnih razlika u prosječnoj razini stresa između mlađih i starijih, kao niti u broju prisutnih stresora. Također, nisu dobivene razlike u broju stresora ili njihovoj stresnosti kod osoba različitog stupnja obrazovanja.

Ako se pogledaju razlike prema radnom statusu, tada najveću razinu stresa u životu ima skupina nezaposlenih pojedinaca, iako je kod njih prisutno najmanje pojedinačnih stresora. Đaci i studenti, s druge strane, percipiraju ukupno najnižu razinu stresa u životima.

Zaposleni i samozaposleni (poduzetnici) pojedinci doživljavaju najveći broj pojedinačnih stresora u životu, a umirovljenici najmanje. Drugim riječima, iako zaposlenost donosi čitav niz različitih stresora, jači je stres nemati posao, nego ga imati (osim ako niste umirovljenik). Također, izgleda da vrijedi poznata izreka "od kolijevke pa do groba, najljepše je đačko doba".

Ako radimo analizu prema pojedinom stresoru tada se od njih 20 kao najčešći stresor pokazuju financijski problemi, potom problemi sa zdravljem, pa zdravlje člana obitelji ili prijatelja. Najrjeđi stresori u skupini naših ispitanika su sklapanje braka, prinova u obitelji, te problemi sa zakonom. Što se tiče razine stresa koju izazivaju, najstresniji su ponovno financijski problemi, te bolest člana obitelji ili prijatelja, dok pozitivni događaji poput sklapanja braka i prinove u obitelji nose najmanje stresa.