Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Jeste li veseli, tužni ili ludi?

Jeste li veseli, tužni ili ludi?

Jeste li veseli, tužni ili ludi?
  • Objavljeno: Nedjelja, 13.03.2011.
  • Broj pregleda: 10.496
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Promjene raspoloženja i energije

Loše raspoloženje, niska razina energije, glavobolje, želučani problemi, nesa­nica, prejedanje, opijanje... svatko od nas na svoj način reagira na stres i nape­tost zahtjevnih poslovnih rasporeda i života. Netko je možda većinu godine kreativan, energičan i produktivan, ali zimi potone, neumjereno jede i samo spava, kao medo u zimskom snu ili biljka u fazi mirovanja. Netko drugi mož­da tijekom dana osjeća nagle padove energije i raspoloženja koje može popra­viti obrokom brze hrane. Netko se treći možda kroz tjedan dobro nosi s po­slovnim i obiteljskim obvezama, ali ga, čim vikend zakuca na vrata, spopadne nepodnošljiva migrena.

Ove promjene raspoloženja i energije i način reagiranja na stres većinu lju­di ne onemoćaju i ne uznemire dovoljno da bi posjetili liječnika ili savjetni­ka i potražili pomoć. Možda ih smatramo neizbježnima, misleći da smo jed­nostavno takvi. Ili ih doživljavamo kao nužne nusproizvode stresnih poslova i obiteljskih obveza. Ali zapravo, ovi kronični problemi izazvani stresom mogu se ublažiti, pa čak i otkloniti relativno jednostavnim promjenama u načinu pre­hrane, tjelovježbi i dnevnom rasporedu.

Jeste li ikad zamijetili koliko se često te uobičajene tegobe čine povezani­ma? Loše ili tjeskobno raspoloženje često je praćeno promjenama u prehrani i spavanju. Stres ili promjene u prehrani i spavanju mogu izazvati glavobolju. Ponekad razlog nije stres, nego godišnje doba, vremenske prilike ili doba dana koje izazove naglu promjenu razine energije, raspoloženja i motivacije. Ogro­man broj ljudi najgore se osjeća rano ujutro ili kasno poslijepodne, za oblačnih dana, najveći dio zime ili, kod žena, u danima prije mjesečnice.

Iako stres, vremenske prilike i godišnje doba svi mogu izazvati loše ras­položenje, glavobolju ili neumjerenu potrebu za hranom, krajnji je uzročnik unutarnji i kemijski.

Bitna prirodna tvar koju zovemo serotonin jedan je odnajmoćnijih tjelesnih modulatora raspoloženja, spavanja i svijesti o boli. Proizvode ga mozak i živčani sustav ljudi i životinja od određenih hranjivih tvari u hrani koju pojedemo. Kolebanja razine serotonina u mozgu mogu izazvati de­presiju, tjeskobu, neumjereno prejedanje, nesanicu, glavobolju i čitavo mnoštvo drugih svakodnevnih problema.

Mnogi lijekovi za popravljanje raspoloženja, od antidepresiva Prozaca do droge ecstasyja (MDMA), postižu svoj učinak povećanjem zalihe serotonina u mozgu. Možete poduzeti korake u prehrani i načinu života kojima ćete pove­ćati svoju zalihu serotonina bez lijekova i dovesti svoje raspoloženje, tek, ener­giju i glavobolju pod nadzor. Ne morate trčati dvadeset kilometara dnevno ili živjeti na sirovom povrću i obranom mlijeku. Nije riječ o „lijeku koji je gori od bolesti". Možete naučiti kako ćete otkloniti padove energije i raspoloženja pravilnim rasporedom obroka i užine i odabirom hrane koja popravlja raspo­loženje. Opuštanje i lagana tjelovježba (na primjer hodanje ili vožnja bicikla) također vam mogu pomoći u nadzoru ili izbjegavanju stresnih reakcija kao što su tjeskoba ili poriv za hranom.

Zanima vas? Čitajte dalje! Prvi je korak shvatiti zašto se naše raspoloženje mijenja i zašto loše raspoloženje tako često izaziva uznemirujuće promjene u spavanju i prehrani.

Komentari

Najnovije

Najčitanije