Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Kako tišina liječi mozak?

Kako tišina liječi mozak?

Kako tišina liječi mozak?
  • Objavljeno: Utorak, 12.04.2016.
  • Broj pregleda: 768
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

U ovom u užurbanom svijetu smo svakodnevno pod visokom razinom stresa i jako rijetko imamo priliku uživati u tišini i u zadovoljstvu kojeg pruža. Tišina je nešto što većini ljudi ne predstavlja užitak jer zapravo ne znaju koje su prednosti provođenja određenog vremena u apsolutnoj tišini. Znanost je već nekoliko puta potvrdila da tišina ima pozitivan učinak na zdravlje i funkcioniranje mozga.

Svaki dan izdvojite određeno vrijeme koje ćete provesti sami sa svojim mislima, bez ikakvih distrakcija i uznemiravanja, a učinak će biti najbolji ako to vrijeme provedete u prirodi na svježem zraku. Za to vrijeme zaboravite na užurbanost oko i uživajte u prednostima tišine.

Tišina potiče regeneraciju moždanih stanica

U istraživanju iz 2013. godine, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Brain, Structure and Function, znanstvenici su proučavali učinak tišine na laboratorijskim miševima. Rezultati analize su pokazali da su dva sata tišine dnevno dovoljna za poticanje rasta novih stanica na području hipokampusa. Hipokampus je dio mozga odgovoran za pamćenje, emocije i učenje.

Znanstvenici su u tom istraživanju ustanovili i da tišina poboljšava komunikaciju među neuronima, i smanjuje rizik od nastanka degenerativnih promjena unutar mozga.

Isprobajte tri najvažnija antistres savjeta!

Tišina omogućava pohranjivanje i pamćenje informacija

Mozak je uvijek aktivan, čak i za vrijeme odmaranja. U jednom istraživanju iz 2013. godine američki znanstvenici su proučavali učinak tišine na informacije s kojima su se osobe susrele posljednjih nekoliko sati. Ustanovili su da tišina potiče pohranjivanje i procesuiranje tih informacija. Tijekom vremena koje provodimo u tišini mozak ima dovoljno vremena obraditi i pohraniti informacije. Vrlo često tišina pomaže i u rješavanju problema.

Manjak tišine i užurbani tempo mogu stvoriti osjećaj rastresenosti, smanjiti produktivnost, koncentraciju i pamćenje. U takvom stanju je gotovo nemoguće pohraniti i zapamtiti bilo koju informaciju.

Tišina smanjuje razinu stresa i ublažava anksioznost

Konstantno izlaganje buci podiže razinu hormona stresa u tijelu, što je jako loše za zdravlje cjelokupnog organizma. Mozak uvijek reagira na zvučne signale, čak i tijekom spavanja. Amigdala je dio mozga koji je povezan s pohranjivanjem uspomena i obrađivanjem emocija. Aktivira se kod zvučnih signala i potiče oslobađanje hormona stresa. Ako živite na užurbanom i glasnom području, vrlo je velika vjerojatnost da imate povišenu razinu hormona stresa (kortizola) u tijelu.

U jednom istraživanju iz 2002. su znanstvenici analizirali aktivnost dječjeg mozga nakon izlaganja buci. Rezultati su pokazali da djeca koja su konstantno izložena buci otežano uče i imaju lošije ocjene, u odnosu na djecu koja svaki dan određeno vrijeme provode u tišini.

Provjerite kako se osloboditi negativne energije!

Tišina nam dopušta da jasnije razmišljamo

Svakidašnje izlaganje buci narušava sposobnost logičnog i realnog razmišljanja. Buka može smanjiti motivaciju i povećati rizik od griješenja tijekom obavljanja određenih zadataka. Djeca koja su izložena buci daju slabije rezultate na testovima kognitivnih funkcija, a kod odraslih je primijećena i povišena razina hormona stresa.

Jedno istraživanje je pokazalo da konstantno izlaganje buci može usporiti kognitivni razvoj i otežati razvijanje jezičnih vještina.

Komentari

Najnovije

Najčitanije