Kada dišni sustav radi onako kako treba, to nećete ni primijetiti. Dnevno udahnete više od 20000 puta. Kisik, koji je neophodan da bi svaka vaša stanica funkcionirala normalno, putuje iz vašeg nosa u pluća. Tada se taj kisik krvotokom prenosi do svake stanice. Tijekom tog procesa krv prikuplja ugljični dioksid i vraća ga u pluća, a potom ga oslobađa iz tijela kada izdahnete.

Dišni sustav ovaj sinkronizirani postupak obavlja bez pauze, barem do onog trenutka kada u vaš dišni sustav ne uđu zagađivači. Naša pluća rade u skladu s našim okolišem. Doslovno udišemo sve što je oko nas.

Zdravlje pluća je kod sve većeg broja ljudi ugroženo. Primjerice, broj osoba koje pate od astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti, je svake godine sve veći. Stručnjaci procjenjuju da su neliječena astma i kronična opstruktivna plućna bolest vodeći uzročnik smrti u svijetu. Rak pluća je, od svih ostalih vrsta raka, onaj koji predstavlja najveću opasnost vašem zdravlju.

Problemi se ne stvaraju preko noći. Prvi znakovi da nešto nije u redu su kroničan kašalj, kratkoća daha, velika količina sluzi, kronična bol u plućima pa čak i iskašljavanje krvi. Zdravlje pluća ćete zaštititi tako da izbjegavate sve ono što im šteti. Jednom kada je šteta počinjena, morate dati sve od sebe da spriječite njezin daljnji napredak.

Pušenje

Ovo ne iznenađuje. Pušenje je nešto najgore što možete napraviti svojim plućima i svojem tijelu. Pušenje je vodeći uzročnik raka pluća. Dim cigareta sadrži oko 4800 kemijskih spojeva, od kojih je 69 povezano s rakom. Ne samo da pušenje povećava rizik od nastanka raka pluća, već povećava i rizik od kronične opstruktivne bolesti pluća. Nikada nemojte počinjati pušiti i, ako pušite, odmah prestanite.

Pasivno pušenje

Udisanje dima cigareta je jednako loše za dišni sustav kao i samo pušenje. Pasivno pušenje može uzrokovati niz problema sa zdravljem respiratornog sustava, uključujući rak pluća, infekcije i astmu. Djeca roditelja koji puše imaju povećan rizik od nastanka astme i infekcija respiratornog sustava. Izbjegavajte mjesta gdje je pušenje dozvoljeno i ne dopuštajte ljudima da puše u vašem domu.

Alergeni

To može biti perut vašeg kućnog ljubimca, čestice prašine i plijesan. Sve to može povećati rizik od nastanka bolesti respiratornog sustava. Kod osoba koje imaju genetske predispozicije za bolesti respiratornog sustava izlaganje štetnim spojevima predstavlja dodatan rizik. Čak i minimalno izlaganje štetnim spojevima može uzrokovati nastanak alergijskih reakcija. Kada do toga dođe, javljaju se problemi kao što su kronični sinusitis ili astma. Ono što možete napraviti jest voditi računa o tome da ne udišete štetne spojeve, kao što su prašina ili perut kućnih ljubimaca. Redovito usisavajte i održavajte higijenu doma.

Kvaliteta zraka

Nažalost, neki ljudi žive na geografskom području gdje je kvaliteta zraka izrazito niska i u kojemu je prisutna štetna količina zagađivača. Kada tome dodate ispušne plinove, pluća će definitivno početi ispaštati prije ili poslije. Udisanje tih zagađivača može uzrokovati kašalj, astmu, srčani udar pa čak i iznenadnu prijevremenu smrt. Nemojte vježbati na otvorenome kada je razina zagađivača izrazito visoka. Ako volite provoditi vrijeme na otvorenome, svakako odaberite zelene površine, kao što su šume, nasipi ili parkovi.

Infekcije

Djeca (i odrasli) koja razvijaju ponavljane bakterijske i virusne infekcije dišnog sustava, kao što su gripa ili pneumonija, imaju povećan rizik od nastanka astme. Infekcije također mogu pogoršati već postojeće plućne bolesti. Kako biste se zaštitili, poradite na jačanju imuniteta jer ćete na taj način rizik od nastanka infekcija dišnog sustava svesti na minimum.