Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Ljudska probava

Ljudska probava

Ljudska probava
  • Objavljeno: Petak, 03.04.2009.
  • Broj pregleda: 4.089
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Probavni se sustav sastoji od probavne cijevi i probavnih žlijezda. Probavnu cijev čine: usta,jednjak, želudac, dvanaesnik, tanko crijevo, debelo crijevo i crijevni otvor (anus). Probavne žlijezde, koje svoje probavne sokove luče u dvanaesnik, su gušterača i jetra. Na spoju tankoga i debeloga crijeva nalazi se slijepo crijevo s nastavkom crvuljkom. Hrana se u probavnom sustavu mijenja mehanički i kemijski.

Usta

Ljudska probava započinje u ustima; zubi koji imaju ulogu žvakanja najčvršće su kosti u tijelu.Odraslo zubalo ima 32 zuba - 16 na svakoj vilici. Oni su podijeljeni u 4 skupine: 8 sjekutića, 4 očnjaka, 8 pretkutnjaka i 12 kutnjaka. Nakon što zubi prožvaču i usitne hranu, jezik je prevrće, te se aktiviraju žlijezde slinovnice koje imaju ulogu proizvodnje sline (vodenaste tekućine). Tri su para žlijezda slinovnica- podvilične,podušne i podjezične žlijezde. Izlučuju enzim ptijalin, koji u ustima razgrađuje škrob na maltozu i glukozu. Hrana gutanjem prolazi kroz ždrijelo do jednjaka. Tijekom prolaska hrane elastični poklopac- epiglotis- sprečava odlazak hrane u dušnik.

Jednjak

Jednjak je cijev duga ~25 cm koja služi za odvod hrane iz usta do želuca. Hrana putuje pomoću stezanja mišića valovito (peristaltikom) kako bi prošla kroz cijelu probavnu cijev. Proces peristaltike u probavnoj cijevi ponavlja se više puta. Na kraju jednjaka se nalazi sfinkter, prstenasti mišić koji sprečava povratak hrane iz želuca u jednjak.

Želudac

Želudac je nalik na vrećicu u probavnoj cijevi. On stvara želučane tekućine koje dalje razgrađuju hranu i pretvaraju ju u smjesu sličnu kaši. Želučani sokovi su enzim pepsin, klorovodična kiselina i sluz. Enzim pepsin (kojeg luče želučane glavne stanice) služi za degradaciju bjelančevina u peptide, klorovodična kiselina razgrađuje masti, a želučana sluz ju razrijeđuje kako ne bi oštetila stijenku želuca.

Zajedno s tom poluprobavljenom hranom, u prvi dio tankog crijeva (duodenum) ulaze i gušteračini enzimi te žuč (iz žućnog mjehura) kroz tanki otvor papilu vateri. Gušteračini enzimi u tankom crijevu kemijski razgrađuju hranu prije nego što se upije u krv a žuč razgrađuje masti na masne kiseline (i glicerol).

Nakon probave u želucu, hrana putuje u tanko crijevo (dvanaesnik).

Tanko crijevo

Kroz tanko crijevo hrana ponovno putuje valovitim stezanjem mišića - peristaltikom. Iz tankog se crijeva probava nastavlja na debelo crijevo. Tanko crijevo se sastoji od tri dijela:

  • dvanaesnika (duodenuma), duljine do 25 cm, u koga se ulijevaju probavni sokovi jetre i gušterače
  • jejunuma, duljine 2-8 m, u kojemu se dovršava razgradnja hrane
  • ileuma, duljine oko 4 m, u kojemu se razgrađeni sastojci hrane upijaju u krv

Debelo crijevo

Debelo crijevo dijeli se na: uzlazno, poprečno i silazno; tu su još i slijepo crijevo te rektum. Otpadne tvari iz debelog crijeva prelaze u njegov završni dio, a to je anus (crijevni otvor) kroz koji se redovito izbacuju izmetine.

Gušterača i jetra

Uloga gušterače:

  • gušterača je i probavna žlijezda s unutarnjim i vanjskim lučenjem
  • sok joj je lužnat i neutralizira kiselinu nastalu u želucu
  • enzimi gušterače sudjeluju u kemijskoj razgradnji hrane do molekula koje se mogu upiti u krv

U jetri se odvijaju stotine kemijskih reakcija i pohranjuju životno važni kemijski spojevi poput vitamina i glikogena. Kako bi iz crijeva hranjive tvari dospjele u krv moraju se prilagoditi u jetri. Jetra također proizvodi žuč koja se pohranjuje u žučnom mjehuru a služi za raspršivanje masti.

Enzimi u probavi

Enzimi u probavi imaju vrlo važnu ulogu, pogotovo u kemijskoj razgradnji hrane. Probavne enzime luče žlijezde slinovnice (enzim ptijalin), želudac (enzim pepsin) i gušterača (njezini enzimi razgrađuju hranu do molekula kako bi se mogle upiti u krv).

Komentari

Najnovije

Najčitanije