Njega lica

Njega lica

Njega lica
  • Objavljeno: Nedjelja, 27.02.2011.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Sredstva za čišćenje lica

Vaša koža odražava ono što se događa u vašem tijelu i, ma što stavljali na površinu kože, to neće imati takav utjecaj kao ono što uno­site u tijelo. Ako ste ikada u to sumnjali, dobro se pogledajte u ogleda­lu nakon neprospavane noći. Loša prehrana također se odražava na kakvoći vaše kože. Jednako tako, cigarete i alkohol vrlo su štetni, jer oboje mogu uzrokovati dehidraciju kože i oslabiti njenu sposobnost is­korištavanja hranjivih tvari.

Čini li vam se kao da vaša koža nema sjaja ili je kvrgava, moguće je da se tijelo naporno pokušava osloboditi toksina. Koža žene također se može promijeniti ovisno o njezinu mjesečnom ciklusu. Tu ne može­te mnogo toga učiniti, no dobra kondicija uz pravilnu prehranu i tje­lovježba mogu smanjiti utjecaj normalnih hormonalnih promjena vaše kože.

Unatoč činjenici da lijepa koža počinje iznutra, tržište proizvoda za njegu kože prepuno je proizvoda koji vam obećavaju da ćete ostati mladi i bez bora, kao i da će odstraniti nečistoću, masnoću i šminku.

Tipični kremasti sapun za lice sadrži sljedeće sastojke:

natrijev kokoil izetionat, stearinska kiselina, natrijev talovat, voda, natrijev izetionat, kokosova kiselina, natrijev stearat, kokamidopropil betain, par­fem, natrijev palm kernelate, natrijev klorid, trinatrijev EDTA, cinkov stearat, tetranatrijev etidronat, Cl 77891.

U tom sapunu, koji se općenito smatra relativno blagim, nekoli­ko sastojaka treba posebno spomenuti.

Kao prvo, taj sapun sadrži mnogo različitih deterdženata/surfaktanata. Natrijev kokoil izetionat i natrijev izetionat u potpunosti su dobi­veni iz sintetičkih izvora i mogu izazvati nadraženost kože. Kokamidop­ropil betain je vrlo iritantan deterdžent - jedna je od kemikalija koje se najčešće dovodi u vezu s izazivanjem nadraženosti kože. Natrijev talo­vat je sintetiziran od životinjskih masti, dok je natrijev palm kernelate sintetiziran od ulja palminih zrna. Osim toga:

  • Trinatrijev EDTA i tetranatrijev etidronat su sintetički konzervansi. Upotrebljavaju se za zaustavljanje nečistoća kao što su metali koji mogu skratiti vijek trajanja proizvoda. Oba mogu uzrokova­ti nadraženost kože.
  • Iako se ovaj kruti sapun za lice naizgled čini bijelim, on zapravo sadrži boju koja oblikuje stupanj njegove bjeline. U ovom slučaju, bijeli pigment CI 77891 je titanov dioksid, poznat po iza­zivanju nadraženosti kože i potencijalno kancerogen spoj.
  • Stearinska kiselina, cinkov stearat, natrijev stearat i kokosova kiselina su masne kiseline koje se dodaju za omekšavanje kože kako bi zamijenili ulja koja s kože uklanja smjesa gore navedenih deterdženata.
  • Natrijev klorid je obična kuhinjska sol, omekšivač vode koji se do­daje kako bi se proizvod lakše isprao u tvrdoj vodi.

Tekući proizvodi za pranje lica slični su po svojim sastojcima te­kućim proizvodima za pranje tijela, osim što sadrže nešto više vode. Kako je tekuće proizvode složenije napraviti nego one u krutome sta­nju, oni uglavnom sadrže više potencijalno štetnih kemikalija nego de­terdženti u krutome stanju.

Losioni za čišćenje često se oglašavaju kao bolji način skidanja šminke i nečistoće s vašega lica. Losioni i kreme, uvjeravaju nas, mogu očistiti lice bez uklanjanja prirodnih ulja s kože (iako proizvodi koji sadrže otapala rastvaraju prirodna ulja, obično ih zamjenjujući sinte­tičkima). Sastojci većine losiona za čišćenje gotovo se ne razlikuju od onih koje sadrže hidratantne kreme za lice. Štoviše, čak i najjednosta­vniji losion za čišćenje može sadržavati čitav niz sumnjivih kemikalija. Na primjer:

voda, hidrogenirano biljno ulje, glicerin, izopropil palmitat, polisorbat 60, sorbitan stearat, cetearilni alkohol, pantenol, bisabolol, EDTA, BHT, akrilati/c 10-30 alkil akrilat krospolimer, metilparaben, natrijev hidroksid, 2-bromo-2-nitropropan-1,3-diol.

Ovaj je proizvod pun konzervansa, kao što su, na primjer, metil­paraben i 2-bromo-2-nitropropan-1,3-diol (također poznat kao bronopol). Oba sastojka mogu izazvati nadraženost kože. Metilparaben uzrokuje poremećaje endokrinog sustava, dok se 2-bromo-2-nitropropan-1,3-diol s vremenom može razgraditi na formaldehid - neurotoksin koji je potencijalno kancerogen. EDTA, ili etilendiamintetraoctena kiselina, toksični je konzervans koji može uzrokovati kožnu infekciju. BHT, ili butilirani hidroksitoulen, je sintetički antioksidans koji može izazvati alergijske reakcije. Iako je riječ o uobičajenom sastojku među sredstvima za osobnu higijenu, najviše se upotrebljava kao antioksidans u pro­izvodima od gume, plastike i tekuće nafte, kao što su benzin i motorno ulje.

Pantenol i bisabolol malo su „prirodniji" konzervansi. Pantenol je sintetički član obitelji B-vitamina. Upotrebljava se kao konzervans i an­tioksidans u izradi smjesa. Nema dokaza da na bilo koji način ima bla­gotvoran utjecaj na kožu. Bisabolol je biljni ekstrakt koji se obično do­biva od kamilice. Ima antimikrobna svojstva, ali također može izazvati nadraženost kože.

Među ostalim sastojcima nalaze se:

  • Polisorbat 60 je stabilizator i sredstvo za raspršivanje koje može sadržavati kancerogeni 1,4-dioksan.
  • Glicerin, tehnički znan kao glicerol, oblik je alkohola koji se upot­rebljava kao otapalo, lubrikant i humektant. Kad se upotrebljava­ju duže vrijeme, proizvodi koji prianjaju uz kožu a sadrže glice­rin mogu uzrokovati suhoću kože.
  • Hidrogenirano biljno ulje je biljno ulje kojem je dodan vodik kako bi ga se učinilo gušćim. Hidrogeniranje je proces koji može po­taknuti nastajanje slobodnih radikala u uljima. Slobodni radikali su vrlo reaktivne molekule koje mogu oštetiti i postarati kožu.
  • Sorbitan stearat je modificirana masna kiselina koja se dobiva od goveđeg loja. Upotrebljava se kao emulgator, stabilizator i surfaktant. Kod nekih osoba može uzrokovati crne sujedice ili mite-sere.
  • Izopropil palmitat je kemijski modificirana masna kiselina. Iako ju se smatra relativno netoksičnom, njena uporaba može povećati sposobnost kože da upije toksičnije kemikalije kao što su razne kancerogene tvari.
  • Cetearilni alkohol, također poznat kao cetil stearilni alkohol ili pa­rafin za stvaranje emulzija, može biti životinjskog, biljnog ili petrokemijskog porijekla. Riječ je o sredstvu za zgušnjavanje i emulgatoru čija toksičnost nije poznata.
  • Akrilati/clO-30 alkil akrilat krospolimer su emulgatori i surfaktanti koji pomažu proizvodu da ostane na koži te ju također mogu učiniti mekšom. Ne smatraju se toksičnima.
  • Natrijev hidroksid, također poznat kao lužina ili kaustična soda, is­ta je kemikalija koja se upotrebljava u proizvodima za čišćenje pećnica i odvodnih cijevi. U malim se količinama može upotrije­biti za prilagođavanje pH vrijednosti proizvoda. Međutim, ta­kođer može uzrokovati nadraženost kože.

I za taj su proizvod u reklamama tvrdili da je blag prema koži!

Vitashop

Najnovije

Najčitanije