Alergeni se mijenjaju

Posljednjih sedam do osam godina u cijelom svijetu primjećuju se velike promjene u alergenima koji izazivaju alergijske reakcije na hranu. Dok su se još prije l0 godina najčešće navodilo mlijeko, jaja, svinjetina, mahunarke, citrično voće i morska riba, danas raste broj pozitivnih testova na govedinu, teletinu, janjetinu, piletinu i konjetinu (ima je u brojnim salamama i kobasicama).

Česte su i reakcije na soju i rižu, zamjensku hranu za alergičare. Uz luk (bijeli i crveni) te već poznatu rajčicu, javlja se sve više reakcija i na špinat, blitvu, zelje, celer, mrkvu i peršin. Kod voća prevladavaju marelica, breskva, lubenica, grožđe te šljive, kruške i jabuke, a alergija na jagode, pogotovo u odraslih, se gubi. I dalje je opasno orašasto voće (orah, lješnjak, kikiriki - među prvima je u svijetu, a izaziva često i anafilaksiju - badem).

Posebno treba upozoriti na porast pozitivnih reakcija na riječnu ribu, a morska riba i morski proizvodi uvijek su bili jednako zastupljeni. Sve je više reakcija i na kakao i kavu. Promjene preosjetljivosti vjerojatno možemo objasniti promjenom načina prehrane i pripremanja hrane, ali i činjenicom da smo prije bili više okrenuti prirodnim, ruralnim vrstama hrane, a danas urbanim, koje su katkad nepotpuno razjašnjena sastava i dodataka. I brza priprema u mikrovalnoj pećnici pogoduje promjenama u sastavu hrane i drukčijem djelovanju na organizam.

Konzervansi su i dalje prisutni u izazivanju alergija. Uz acetilsalicilnu kiselinu, danas su na prvome mjestu natrijev benzoat te glutamat i glutaraldehid, a tartrazin (žuta boja koja se dodaje brojnim pićima i konzerviranim jelima) postao je nešto rjeđi u našim testovima.

Iz svega se vidi da su nutritivne alergije postale problem u cijelom svijetu jer je došlo do bitnih promjena u uzročnim alergenima, ali i u socioekološkim činiteljima i načinu života, a zapostavljaju se i problemi probavnog sustava, što zahtijeva bolju suradnju dermatologa alergologa i gastroenterologa. Naime, nakon osnovne gastroenterološke obrade, a osobito nalaza edema sluznice i eozinofila u stijenci crijeva, alergološkim testovima mnoge bi se obrade skratile, a smetnje bolesnika smanjile. Treba se samo sjetiti da većina tih alergija nema simptoma na koži.