Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

O čemu sanjamo?

O čemu sanjamo?

O čemu sanjamo?
  • Objavljeno: Utorak, 01.03.2011.
  • Broj pregleda: 834
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Velika teškoća vezana uz istraživanje snova leži u činjenici što se uvid u njihov sadržaj dobiva tek posredno, preko verbalnog iskaza - koji je nepotpun, često i iskrivljen i tek je dijelom slika sna.

Nesumnjivo je da je dio naših snova uključen u događaje iz budnoga stanja. Tako su uostalom i dobivene sve one lijepe znanstvene i umjetničke ideje o kojima ćete još čitati. Što je sa sadržajem snova običnih ljudi ali i znanstvenika kad nisu opterećeni znanstvenim, nego sasvim običnim, svakodnevnim problemima?

Hall je prikupio izvještaje o deset tisuća snova različitih ljudi. Ustanovio je da se najčešće sanjaju: dom, bliske osobe (rođaci i prijatelji), a samo izuzetno javni radnici.  (U Hallovu uzorku nije bilo naših ispitanika. Naši ljudi, kako to pokazuje naše blic istraživanje - u kojem smo jedva sačuvale živu glavu - često sanjaju javne radnike; nećemo spominjati imena kako nas ne bi tužili za nanošenje duševnih boli.) Česta emocija je zabrinutost. Ljudi sanjaju kako bezuspješno pokušavaju nešto obaviti, primjerice, trebaš nekomu hitno telefonirati, a nikako da okreneš pravi broj: jednom ti se pomiješaju prsti, drugi put se ne možeš sjetiti koja znamenka slijedi, onda odjednom nestane telefon itd.

Mjesec dana nakon potresa u San Franciscu, 1989. godine čak je četrdeset posto tamošnjih studenata koji su sudjelovali u jednom istraživanju o sadržaju snova imalo jednu ili više noćnih mora vezanih uz potres. S druge strane, potres je sanjalo samo pet posto onih koji s potresom nisu imali direktne veze.

Snovi su u crno - bijelom izdanju

Baš naprotiv, snovi većine ljudi su u boji.

Dio snova potaknut je i podražajima koji izvana djeluju na spavača. Je li vam se, primjerice, dogodilo da vam ujutro zazvoni budilica, a u snu to doživite kao zvonjavu telefona: podignete slušalicu, obavite razgovor i - nastavite spavati? Ili, spadne vam pokrivač, a vi sanjate kako ste usred snježne mećave? U jednom su eksperimentu lica spavača prskali hladnom vodom. Velik dio onih koje to nije probudilo sanjali su o vodi: o vodopadu, o prokišnjavanju krova, čak i o samom prskanju vodom. Oni koji nisu bili prskani, ništa takvoga nisu tada sanjali. Drugoj su skupini, također na spavanju, pred očima palili i gasili svjetlo (dvadeset i tri posto ih je to bljeskanje na neki način uklopilo u san), a trećima su - tulili u uši (kod devet posto spavača se to pokazalo djelotvornim - u smislu utjecaja na sadržaj sna).

Ono što nas u snovima često iznenađuje su iznenadne, često vrlo neočekivane, promjene scene: u jednom trenutku sanjamo kako pilotiramo kroz mećavu iznad Sjevernoga pola, a u drugom - sjedimo u školskoj klupi strahujući hoće li nas profesor prozvati da na ploči riješimo dvije jednadžbe s tri nepoznanice. Otprije je znano kako prčkanje po mozgu ili, znanstveno rečeno, podraživanje pojedinih dijelova moždane kore - najčešće za vrijeme operacija na mozgu - izaziva kod pacijenta različite halucinacije. On to, naime, može reći jer je pri operaciji budan, a može biti budan jer mozak sam po sebi ne boli! Dvoje psihologa ustanovilo je da brzi pokreti očiju tokom sanjanja koincidiraju s aktivnošću dijela mozga koji je inače zadužen za vid. (To je tzv. vizualni korteks, u zatiljnom je dijelu mozga i, ako se kojim nesretnim slučajem ozlijedi, čovjek može oslijepiti i pored inače savršeno zdravih očiju. A ako se samo jače opališ po tom dijelu glave - vidiš sve zvijezde!) Dakle, oči se brzo pokreću, u vizualni korteks stižu živčani impulsi koji - izazivaju halucinacije. I što da sad s time radi dio mozga zadužen za mišljenje? Traži smisao. Miješa te pristigle halucinacije sa sadržajima koje ima od prije, s mislima koje se onuda pletu, s podacima koje dobiva od ostalih uspavanih osjetila, s emocijama koje propušta, za emocije zadužen limbički sustav... I to je to - konfuzija što ju zovemo snom.

Sanjaju li žene isto što i muškarci?

Prije spomenuti, u snove stvarno zaljubljen Hall, kasnije ćemo ga još jednom spomenuti, ustanovio je i jednu zanimljivu razliku u sadržaju snova žena i muškaraca: ženski i muški likovi su u snovima žena jednako zastupljeni. Međutim, preko šezdeset i pet posto likova što ih sanjaju muškarci su - muškarci. Radnja ženskih snova obično se odvija u dobro poznatim, zatvorenim prostorima, a radnja muških snova je češće na nepoznatim im mjestima i na otvorenome. Muškarci češće sanjaju o skupinama ljudi, a žene o pojedincima koji su im dobro poznati. Taj je nalaz dobiven na ljudima svih dobnih skupina i u vrlo različitim kulturama. Hall kaže da se ta činjenica može uvrstiti na listu rijetkih psihičkih razlika vezanih uz spol. Pokazala se još jedna razlika u sadržaju muških i ženskih snova: u muškim snovima ima više nasilja, seksa, fizičkih aktivnosti i uspjeha, a u ženskim: finiji oblici nasilja, više emocija i verbalnih aktivnosti. Ovo ipak treba uzeti s rezervom: u obzir treba uzeti i mogućnost da svi ljudi nisu spremni priznati san koji se ne uklapa u spolni stereotip. (Sanjani bih uspjeh odmah priznala; da sam nekoga ubila - teško, a da sam nekoga silovala - nikako!) Webb je utvrdio da su snovi koje pričamo svojim prijateljima u pravilu povezaniji, više seksi i, općenito, puno zanimljiviji od priča koje se skupe u laboratorijskim uvjetima.

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi:

s onu stranu zrcala

Komentari

Najnovije

Najčitanije