Ateroskleroza

Arterije, kao i srčani mišić, reagi­raju na kronično povećanje krvnoga (laka. Širinu žile, a lime i protok krvi kroz nju. određuje prstenasti sloj mišića koji se nalazi u stijenki žile. Ta mišićna stijenka pri poveća­nom opterećenju također postaje debija. Pritom moramo znati da širina krvne žile može imati uzročnu ulogu u nastajanju visokoga krvnog tlaka. Može se dokazati da sustav krvnih žila u osoba s visokim krvnim tlakom na nadražaje za sužavanje krvnih žila, primjerice na hormone koji utječu na kivni tlak, reagira jače nego u osoba s normalnim krvnim tlakom. Tako nastali začarani krug (suženje krvnih žila - povećanje krvnoga tlaka - povratno djelovanje na stijenke žila - zadebljanje mišićne stijenke žila - dodatno povećana aktivnost mišićne stijenke žila - jače sužavanje krvne žile) može dovesti do trajne hipertonije i oštećenja krvnih žila. Debljanje mišićnoga sloja popraćeno je povećanim stvaranjem vezivnoga tkiva u stijenci žile, osobito elastičnih vlakana. Povećani unutrašnji tlak u arterijama istiskuje tekućinu u unutrašnje slojeve stijenke žile. Te promjene, osobito uz poremećaje u metabolizmu masti, tijekom dužeg vremena dovode do ateroskleroze (ovapnjenja arterija). Stoga je hipertonija jedan od najhitnijih uzroka te bolesti krvnih žila.

Kako se liječi ateroskleroza?

Ateroskleroza je upalna bolest koja počinje nakupljanjem tekućine u unutrašnjem sloju arterije (kao što smo već rekli za hipertoniju). Bolesti pogoduju i drugi čimbenici, primjerice mala oštećenja unutrašnjega sloja. U toj početnoj fazi odvija se u pravilu razmjena tekućina u okviru metabolizma između stijenki arterija i njihova sadržaja, odnosno krvi koja njima prolazi.

Pri dodatnim promjenama u gradi arterije i poremećajima u metabolizmu masti može u takvu žarištu zbog reakcija u vezivnom tkivu i taloženja masnih tvari, npr. kolesterola, nastati trajno oštećenje.

Te aterosklerotične naslage mogu oslabiti stijenke krvne žile. Kasnije postoji mogućnost ovapnjenja (otvrdnja-vanja), a potom pucanja žile kad nataložene naslage odlaze u krvotok. Na tako promijenjenoj stijenci žile mogu se stvoriti krvni ugrušci koji dodatno sužavaju žile.

Posljedica su veliki poremećaji u krvotoku koji mogu uzrokovati opasna oštećenja tkiva u vrlo važnim organima, primjerice srcu, mozgu i bubrezima. Holesti kao posljedice ateroskleroze su najčešće srčani i moždani udar.