Vanjski čimbenici / trigeri

U nastanku alergije neosporna je uloga okoliša koje dodatnim djelovanjem može potaknuti razvoj alergije u genetski predisponirane osobe. Kada govorimo o dišnom sustavu, valja spomenuti negativan utjecaj onečišćenog zraka (smog, duhanski dim i dr.) koji otvara put senzibilizaciji na pojedine peludi biljaka. Važno je napomenuti kako duhanski dim nadražuje sluznicu dišnog sustava koja postaje prijemčivija za razvoj respiratornih infekcija, da ne spominjemo brojne otrovne tvari (nikotin, katran, ugljični monoksid...) koje negativno djeluju na organske sustave u organizmu. Slično nadražujuće djelovanje ima i smog. Učestale upale sluznice umanjuju njezinu obrambenu sposobnost pa vremenom može postati preosjetljiva na djelovanje alergena.

Rizična godišnja doba

Svake godine u doba cvatnje određenih biljaka milijuni ljudi diljem svijeta pate od peludne hunjavice sve do napadaja teške astme. Senzibilizacija na peludi ovisi o alergenim svojstvima čestice peludi, kao i o klimatskim uvjetima i osobinama okoliša. S obzirom na rasprostranjenost različitih biljaka i korova u pojedinim područjima naše zemlje, razlikuje se vegetacija kontinentalnog i mediteranskog područja (npr. maslina, drijenak, čempres, bor i dr.), pa tako i kalendar cvatnje u tim područjima.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske imamo tri maksimuma koncentracije peludi u zraku:

• ranoproljetni: drveće i grmovi (lijeska, joha, breza)
• ranoljetni: uglavnom trave
• ljetno - jesenski: zeljaste biljke, korovi, dobro poznata Ambrosia (Trolisni limundžik). Katkad je dovoljno 20-30 njezinih peludnih zrnaca u jednome četvornom metru zraka da senzibilizira bolesnika.