Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Google prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Trešnja - niskokalorična ljepotica usporava starenje

  • Objavljeno: 08.07.2008.
  • Izmjena: 10.08.2015.

Trešnja - niskokalorična ljepotica usporava starenje

Trešnja - niskokalorična ljepotica usporava starenje
Trešnja - niskokalorična ljepotica usporava starenje

Sadržaj

  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Prednosti

Najnovija saznanja moderne znanosti otkrila su neke mehanizme djelovanja tvari kao što su elaginska kiselina, koje se u većim količinama nalaze u trešnjama, višnjama, jagodama i malinama, a upravo ta kemijska tvar smatra se snažnim antioksidansom koji sprječava oštećenje DNK stanice i time umanjuje mogućnosti oboljevanja od raka.

Trešnja kao biljka spada u obitelj ruža, a od uvijek postoji i njezina samonikla i divlja sestra. I ona daje plodove koji se mogu jesti, no od nje se više koristi sirovina u svrhu liječenja. Po svijetu je raznesena vjerojatno prije pojave čovjeka, no porijeklo vuče okolo Crnog mora. Vjeruje se kako "službeno" latinsko ime sortama višanja i trešanja, cerasus, dolazi od imena grada u Maloj Aziji, Kerasosa, oko kojega su one najobilnije uspjevale. Ako se zagrebe ispod površine engleskog jezika, može se vidjeti kako je jezična granica između višnje i trešnje vrlo blaga, što se i može opravdati ako uzmemo u obzir kako je višnja zapravo hibrid trešnje i divljeg grma sličnih, ali kiselih plodova.

Kao što je gastronomija kao umijeće spravljanja nove i ukusne hrane svoj zamah doživjela u doba Rimskog carstva, tako su upravo Rimljani zahvaljujući vojskovođi Luculu bolje upoznali ovu voćku koju je dotični donio iz Male Azije. Već tada se počela naveliko saditi, a njezina uporaba u kulinarstvu nije bila ograničena samo na slatka jela i deserte. Plinije Stariji piše u svojoj knjizi kako su Rimljani sadili čak 8 različitih sorti, iako je to naravno nesuporedivo s današnjih preko 900 sorti trešanja. Kada su doseljenici u 17. stoljeću počeli intenzivnije nastanjivati američki kontinent, Francuzi su bili ti koji su nove gradove utemeljavali nasadima trešnjinog drva.

Sadržaj

  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Tagovi:

Komentari

Trenutno nema komentara

Prijavite se ili registrirajte da biste mogli komentirali sadržaj.

    Najnovije

    Najčitanije

    
    Zatvori oglas