Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Utječu li vrijeme i klima na ljudsko zdravlje

Utječu li vrijeme i klima na ljudsko zdravlje

Utječu li vrijeme i klima na ljudsko zdravlje
  • Objavljeno: Četvrtak, 15.05.2008.
  • Broj pregleda: 2.679
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Biometerologija

Prvi pisani trag o utjecaju vremenskih prilika na ljudski organizam ostavio je još starogrčki liječnik Hipokrat oko 400-te godine prije Krista. Tako u svojoj knjizi O zraku, vodama i mjestima Hipokrat, među ostalim, upozorava da na bolesnika posebno treba paziti tijekom naglih vremenskih promjena. U to vrijeme bolesniku se ne smije ni čistiti crijeva niti puštati krv, već treba pričekati barem deset dana. Stoga se Hipokrata smatra ne samo ocem medicine, već i utemeljiteljem biometeorologije - znanosti koja proučava utjecaj vremena i klime na žive organizme.

Biometeorologija je prema znanstvenim standardima prilično mlada znanost. Sve do kraja 19. stoljeća ne postoje prava, znanstveno utemeljena biometeorološka istraživanja, već se većina uvriježenih stavova zasniva na osobnom iskustvu, nagađanjima i vjerovanjima. Ipak, treba spomenuti engleskog liječnika Williama Heberdena (1710. - 1801.)­ koji marljivo bilježi svoja zapažanja o nastanku i liječenju različitih bolesti (među ostalim poznat je po opisu angine pectoris i noćne sljepoće). Njegove bilješke bit će tiskane tek godinu dana nakon njegove smrti, a u njima stoji: "Oticanje zglobova ili nogu uvečer, a koje nestaje ili je puno manje ujutro, vrlo je često u žena koje doje, ili za vrućeg vremena." Heberdenov sin, također liječnik istog imena, obraćajući se 1797. godine londonskom Kraljevskom društvu svojim izlaganjem pod nazivom "Utjecaj hladnoće na zdravlje stanovnika Londona" ističe da je u siječnju 1795. godine, koji je bio bitno hladniji od prosjeka, umrlo 1352 ljudi više no u siječnju sljedeće godine, kada su temperature bile umjerene. Stoga će, prema napisu u svibanjskom broju časopisa Monthly Weather Review iz 1895. godine, William Heberden mlađi biti prepoznat kao utemeljitelj medicinske klimatologije.

Nekoliko desetljeća poslije američki liječnik S. Weir Mitchell prati vrijeme nastupa i intenzitet boli u unionističkog satnika, kojemu je zbog ranjavanja u Građanskom ratu bila amputirana noga. Rezultate svojih istraživanja objavljuje 1877. godine u tada prestižnom časopisu American Journal of Medical Sciences. Mitchell piše da se bol u pacijenta pojavljuje istodobno s padom atmosferskog tlaka te s porastom vlažnosti i temperature, dakle s meteorološkim uvjetima povezanim s približavanjem oluje. Nakon prolaska oluje bol prestaje.

Vrlo slično istraživanje, ali uz upotrebu složenijih statističkih metoda, sedamdesetak godina poslije proveo je njemački meteorolog Otto Hollich. Vojnik Claus Thurkow, koji je u Drugom svjetskom ratu izgubio ruku, pet je godina detaljno bilježio nastup, trajanje i intenzitet boli, a Hollich je dnevno pratio vremenske prilike. Rezultati koje je dobio bili su vrlo slični Mitchellovim.

Svoj puni procvat biometeorologija doživljava u drugoj polovici 20. stoljeća, kada se brojnim istraživanjima potvrđuje da meteorotropizam (osjetljivost na vrijeme) nije samo psihološki, već je i stvarni fiziološki fenomen, koji je utemeljen na zakonima fizikalne kemije i elektrofiziologije. Pri promjeni vremena istodobno se mijenjaju brojni atmosferski uvjeti - poput atmosferskog tlaka, temperature, vjetra, vlažnosti zraka, elektromagnetskog polja i drugog. Stoga se tada ljudski organizam u relativno kratkom vremenu treba prilagoditi cijelom nizu novonastalih uvjeta.

Sposobnost organizma da se prilagodi novim uvjetima individualna je te ovisi i o zdravstvenom stanju pojedinca. Tako neki ljudi bez ikakvih problema podnose nagle vremenske promjene i nepovoljne vremenske uvjete (poput velikih vrućina ili hladnoća), dok su drugi, koje nazivamo meteoropatima, na njih posebno osjetljivi. Dosadašnja biometeorološka istraživanja potvrdila su niz utjecaja vremenskih i klimatskih prilika na ljude.

Navedimo samo neke:

  • nagli prodori hladnog zraka, koji su popraćeni jakim i mahovitim vjetrom te naglim porastom tlaka zraka, nepovoljni su za kronične bolesnike s respiratornim i kardiovaskularnim problemima
  • sunčani dani s malom vlažnošću zraka većini ljudi su najugodniji
  • kako oborine ispiru pelud iz atmosfere, dani s oborinama ugodniji su osobama alergičnim na pelud od dana s lijepim vremenom
  • velike vrućine mogu u ljudi uzrokovati toplinski udar, a u najdrastičnijim situacijama i smrt. Zbog lošije termoregulacije teže ih podnose starije osobe i mala djeca. Stoga za vrijeme velikih ljetnih vrućina treba smanjiti tjelesnu aktivnost, piti mnogo tekućine te što više boraviti u klimatiziranim prostorijama
  • boravak na suncu može pomoći u prevenciji od osteoporoze, a pritom, naravno, treba izbjegavati izlaganje jakom suncu
  • mnoge studije pokazuju da vremenske prilike utječu i na ljudsko raspoloženje, emocije i ponašanje
  • tijekom prolaska atmosferskih fronti dolazi do poremećaja atmosferskog elektromagnetskog polja, što u ljudi može biti popraćeno slabljenjem koncentracije, odnosno produljenjem vremena reakcije (vremena potrebnog da osoba reagira na neki podražaj) pa su u tim danima nezgode na poslu i u prometu češće
  • atmosferski uvjeti utječu i na sudbinu atmosferskih polutanata, čime neizravno utječu i na njihovo nepovoljno djelovanje na ljude, npr., u danima sa slabim vjetrom i maglom provjetravanje je slabo, pa se atmosferski polutanti slabo razrjeđuju. Suprotno tome, vjetrovito vrijeme pogoduje raspršenju onečišćujućih tvari, odnosno smanjenju koncentracije polutanata. Slično, oborina pročišćuje zrak ispirući onečišćujuće tvari iz atmosfere. Nadalje, pogodni meteorološki uvjeti (poput visoke ili niske temperature, velike količine Sunčeva zračenja ili velike vlažnosti zraka) mogu pospješiti neke kemijske reakcije u kojima sudjeluju atmosferski polutanti te tako također mogu utjecati na razinu onečišćenja. Istodobno, brojna istraživanja upozoravaju na vezu između razine onečišćenja i pojedinih zdravstvenih tegoba. Premda je ovdje spomenut tek mali dio dosadašnjih biometeoroloških spoznaja, očito je da i vrijeme i klima na kompleksan način utječu na ljudski organizam.

Komentari

Najnovije

Najčitanije