Dijagnoza policističnih jajnika uzima u obzir niz čimbenika, uključujući ispitivanja krvi, postupke kao što su ultrazvuk, fizikalni pregled i osobna povijest (nepravilne menstruacije).

Sindrom policističnih jajnika je hormonalni poremećaj u kojem se androgeni (muški hormoni) proizvode u većim količinama od uobičajenih. To utječe na 5 do 10 posto žena. Iako se početni znakovi mogu pojaviti ranih do srednjih tinejdžerskih godina, dijagnoza se često postavlja u 20-im i 30-im godinama. To je zato što simptoma može biti malo (stanjivanje kose, akne) ili mnogo (nepravilne mjesečnice, povećana dlakavost, debljanje), što rezultira različitim dijagnozama koje se u početku pripisuju određenom stanjima.

Nažalost, ovo kašnjenje često rezultira pogrešnim dijagnozama i nedjelotvornim tretmanima. Međutim, nakon što je postavljena pravilna dijagnoza, sindrom policističnih jajnika može se liječiti lijekovima i promjenama životnog stila (vježbanje, gubitak težine, zdravija prehrana i sl.) koji su se pokazali vrlo korisnima u smanjivanju znakova, simptoma i dugoročnih zdravstvenih rizika povezanih s ovim zdravstvenim stanjem.

Hormonske promjene kod policističnih jajnika imaju potencijal da utječu na mnoge tjelesne sustave. Dok su neke promjene očigledne, druge nisu. I, što može utjecati na jednu ženu ne mora utjecati na druge. Vanjski znakovi uključuju:

• Povećan rast dlačica na licu, leđima, prsima, nadlakticama i natkoljenicama
• Akne
• Debljanje
• Stanjivanje kose ili ćelavost
• Dodatni rast kože oko vrata ili ispod pazuha
• Tamnija i deblja koža ispod pazuha, vrata, ispod dojki, unutarnje strane bedara, itd.
• Smanjenje veličine grudi
• Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja

Tu su i unutarnje promjene koje imaju potencijal da se razviju. One su:

• Smanjena plodnost ili neplodnost
• Nepravilan menstruacijski ciklus (35 dana ili dulje) ili manje menstrualnih ciklusa (osam ili manje na godinu)
• Povišene razine inzulina i inzulinska rezistencija (povećava rizik za kardiovaskularne i šećerne bolesti)
• Dijabetes  
• Visok krvni tlak
• Povišeni trigliceridi
• Povećan rizik za bolest masne jetre
• Više razine lošeg LDL kolesterola  
• Smanjena razina dobrog HDL kolesterola
• Stanjivanje unutarnje sluznice maternice (endometrija). Kao rezultat toga, postoji povećani rizik za karcinom endometrija.
• Uvećani jajnici i, kod nekih žena, povećan broj cisti jajnika

Postoje i drugi uzroci nepravilnih menstruacija (poremećaj štitne žlijezde, loša prehrana, bolesti, stres, intenzivno vježbanje) koji mogu doprinijeti razvoju ovog problema. Posebno je važno imati iscrpne analize od strane liječnika, ginekologa ili reproduktivnog endokrinologa. Dijagnoza PCOS-a se temelji na mnogim čimbenicima:

• Vaša povijest bolesti (početak prve menstruacije, koliko dugo traju, duljina između ciklusa)
• Obiteljska anamneza (moguće nasljedne veze s majkom ili sestrom sa sličnim simptomima)
• Fizički izgled i pregled zdjelice (povećani jajnici)
• Krvni testovi za androgene (muški hormoni kao što je testosteron), ženske hormone (estron, estradiol), štitnjaču, šećer u krvi i luteinizirajući hormon poznat kao LH, folikulostimulirajući hormon (FSH), prolaktin i drugi.