Darujte krv

Darivanje krvi vas može učiniti zdravijima. U nedavnom dugoročnom proučavanju više od milijun skandinavskih davalaca krvi, utvrđeno je da je darivanje krvi povezano s nižim rizikom od raka (jetra, pluća, debelo crijevo, želudac i grlo) u muškaraca, uz rizik opadanja kako se davanje krvi povećava. Darivanja krvi također može smanjiti rizik od srčanih bolesti kod muškaraca, iako još nije jasno zašto bi ovo moglo biti istina.

Operite ruke

Zvuči jednostavno, ali možda je to razlog zašto ljudi to ne shvaćaju ozbiljno. Pranje ruku jedan je od najboljih načina da se zaštite od zaraznih bolesti. Budući da se mnoge infekcije prenose dodirom stvari, tuđih ruku, ograda, telefona, računala i drugih objekata, pranje ruku je važno za ljude svih starosnih dobi, a posebno za djecu. Studija iz 2005. godine pokazala je da pranje ruku smanjuje dječji rizik od upale pluća i proljeva za pola. Sapun i tekuća voda su sve što je potrebno.

Vozite manje

Nedavna istraživanja s Harvarda i Sveučilišta u Birminghamu povezala su pad smrtnih slučajeva u prometu s porastom cijene goriva. Manje vožnje također pruža dodatno vrijeme za zdravije oblike ponašanja, kao što je hodanje. Prošećite se, nemojte za svaku, pa i najmanju relaciju koristiti auto.

Odspavajte

Poremećaji spavanja su povezani s ozbiljnim zdravstvenim problemima kao što su visok krvni tlak i srčani udar. Nedostatak sna također može biti važan čimbenik kod tjelesne težine i pretilosti. Iako je najbolje da spavate svaku noć sedam do osam sati, možete nadoknadi izgubljeno spavanje popodne ili vikendom.

Jedite ribu

Jedenje ribe samo dva puta tjedno mogu smanjiti rizik od srčanog udara ili iznenadne srčane smrti, a jedenje ribe više od jednom mjesečno može smanjiti rizik od moždanog udara. The American Heart Association preporučuje jesti plavu ribu najmanje dva puta tjedno. Najbolje je jesti manje ribe kao što su losos, skuša, haringa ili srdele. (Prženu ribu treba izbjegavati jer se nezdrave vrste masti nalaze u prženoj hrani).

Ne posežite odmah za antibioticima

Ako patite od gripe, sinusne infekcija, upale uha, bronhitisa, nemojte pretpostavljati da će vaš liječnik propisati antibiotike. U stvari, antibiotici u nekim slučajevima mogu samo pogoršati situaciju.  Prečesto propisivanje antibiotika dovelo je do pojave rezistentnih bakterija koje su postale ozbiljan zdravstveni problem, posebice u bolnicama. Vaš liječnik će najbolje prosuditi treba li vam antibiotik.

Godišnji odlasci liječniku

Nemojte zapostaviti svoj godišnji pregled. Redovito odlazite na testove kao što je kolonoskopija (početak u 50 godini za većinu), Papa test i mamografiju (za žene), provjeravajte krvni tlak i kolesterol. Prevencija znači biti proaktivan, stoga uložite malu količinu vremena u svoje zdravlje.