Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Ovarijske ciste (ciste jajnika)

Ovarijske ciste (ciste jajnika)

Ovarijske ciste (ciste jajnika)
  • Objavljeno: Utorak, 08.07.2008.
  • Broj pregleda: 11.954
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Ovarijska cista je vreća ispunjena s tekućinom ili polu-tekućim sadržajem koja nastaje na jajniku. Broj dijagnoza ovarijskih cista se povećao s proširenim korištenjem fizikalnih pregleda i ultrazvuka. Pronalazak ovarijske ciste uzrokuje dosta zabrinutosti za ženu zbog straha od zloćudnosti, iako je većina ovarijskih cisti dobroćudna.

Svaki mjesec normalni jajnici stvaraju male ciste naziva Graafovi folikul od kojih je jedan u sredini ciklusa dominantan i deseže i do 2.8 cm u promjeru i iz njega se otpušta zrela jajna stanica u vrijeme ovulacije.

Rupturirani folikul postaje žuto tijelo koje je veličine oko 1.2 do 2 cm kada je zrelo i ima cističnu sredinu. Ako se ne dogodi oplodnja ono se smanjuje i fibrozira, a u sučaju oplodnje prvo se poveća a potom se polako smanjuje tijekom trudnoće.

Ovarijske ciste koje nastaju u normalnom procesu ovulacije se nazivaju funkcionalne ciste i one su uvijekfunkcionalna dobroćudne, a mogu biti folikularne i lutealne. Multiple funkcionalne ciste mogu nastati kao rezultat povećane hormonske stimulacije ili preosjetljivosti. Neki od slučajeva kada se one pojavljuju je npr. kod liječenja neplodnosti s indukcijom ovulacije gonadotropinima.

Neoplastične ciste nastaju zbog neprikladnog rasta stanica u jajniku i mogu biti zloćudne ili dobroćudne.

Zloćudne mogu nastati od svih stanica i tkiva u jajniku, ali daleko najčešći su oni koji nastaju od površinskog epitela (mezotela) i većina njih su djelomično cistični.

Suprotni njima su dobroćudni tumori nastali iz epitela, serozni i mucinozni cistadenomi. Drugi zloćudni tumori mogu sadržavati cistične dijelove, i ovi uključuju tumore granuloza stanica i tumore porijekla iz zametnih stanica.

Endometriomi su ciste ispunjene krvlju koja nastaje iz ektopičnog endometrija (sluznice maternice).

Policistični ovarijski sindrom je stanje gdje postoji više malih cisti na jajniku veličine 2-5mm u promjeru što se prikazuje na ultrazvuku.

Funkcionalne ciste se mogu pojaviti u bilo kojoj dobi, ali su najčešće u generativnoj dobi i rijetke su poslije menopauze. I većina dobroćudnih tumora se javlja u toj dobi. Ciste na jajniku se prikazuju vaginalnim ultrazvukom u gotovo svih žena u generativnoj dobi, i do oko 15% kod žena u menopauzi. Većina tih cisti su funkcionalne i dobroćudne. Rak jajnika se javlja s učestalošću od otprilike 15 slučajeva na 100,000 žena godišnje. Učestalost zloćudnih tumora raste do 60-tih godina života i onda doseže plato, tumori niskog zloćudnog potencijala su najčešći u 40-tim godinama, a tumori iz zametnih stanica se pojavljuju u adolescenciji i rijetki su kod starijih od 30 godina.

Simptomi kod dobroćudnih cisti su većinom bol i osjećaj nelagode povezane s pritiskom na okolne strukture (debelo crijevo, mokraćni mjehur), poremećaj menstrualnog ciklusa, te osjećaj punoće, žgaravica, poremećaj probave te komplikacije kao torzija (kod koje se javlja jaka bol), ruptura i krvarenje ciste te zloćudna preobrazba.

Kod raka jajnika prognoza ovisi i vrsti karcinoma i stupnju bolesti kod otkrivanja, ali općenito se rak jajnika otkriva većinom u kasnoj fazi bolesti zbog izostanka simptoma. Cistični zloćudni tumori uzrokuju osjećaj boli, distenziju trbuha, opstrukciju crijeva, mučninu, povraćanje, rani osjećaj sitosti, kaheksiju, poremećaj probave, žgaravicu, nepravilna krvarenja iz maternice, duboku vensku trombozu i teško disanje. Neki tumori mogu lučiti i estrogen što može uzrokovati pojavu krvarenja u postmenopauzi ili preuranjeni pubertet u mladih pacijentica.

Pretrage kod uočenih cista na jajniku putem ultrazvuka zapravo i nisu dijagnostičke. Laboratorijske pretrage: CA125 (karcinomski antigen 125) - protein koji se normalno nalazi na membrani stanica normalnog tkiva jajnika i karcinoma jajnika - zavisi od razine u serumu, te drugi tumorski markeri kao inhibin, alfa-fetoprotein, laktat dehidrogenaza i beta-hCG (humani korionski gonadotropin).

Primarna pretraga za dijagnozu ciste jajnika je ultrazvuk koji prikazuje morfološke karakteristike ciste. Jednostavne ciste imaju jednu šupljinu i tanak zid oko nje i kod njih je mala šansa da su zloćudne. Kompleksne ciste maju više odjeljaka, stanjenja zida, izdanke koji stršeunilokularna u unutrašnjost ciste ili nepravilnosti u sadržaju ciste. Kod njih postoji sumnja na zloćudne tumore.

Transvaginalni ultrazvuk detaljnije prikazuje strukture zdjelice, a transabdominalni ultrazvuk je bolje prikazuje velike mase i omogućuje pregled struktura u trbušnoj šupljini (bubrege, jetru, slobodnu tekućinu). Koriste se još doppler kojim se opisuje protok krvi u omotaču ciste i okolnim strukturama, pregradama i čvrstim dijelovima. MR (magnetska rezonanca) većinom nije neophodna kao i CT koji se rade u posebno indiciranim slučajevima razlikovanja cisti od nekih tvorbi u zdjelici i abdomenu. Uzima se i sadržaj ciste aspiracijom iglom za citološki pregled, a ponekad je neophodna i laparotomija zbog procjene većih tvorbi na jajniku. Definitivna dijagnoza se postavlja s histološkim pregledom.

Liječenje kod jednostavnih cisti nije potrebno. Kod pojave cisti u postmenopauzalnih žena je potrebno učiniti CA125. Liječenje se naravno provodi prema uzroku. Perzistentne ciste jajnika veće od 5 - 10 cm kao i kompleksne ciste treba ukloniti kirurški. Mogu se ukloniti laparoskopski (endoskopski) ili laparotomijom (otvaranje trbušne šupljine), i oba zahvata imaju iste ciljeve: potvrditi dijagnozu ciste, procjenu da li je dobvroćudna ili zloćudna, prikupiti uzorak tekućine u abdomenu za citološku analizu, ukloniti cijelu cistu i poslati je na patohistološki pregled.

Prognoza dobroćudnih cisti je odlična. A kod zloćudnih tumora ona ovisi o vrsti i stupnju bolesti u vrijeme postavljanja dijagnoze. A svaka masa koja se nalazi u zdjelici se treba detaljno obraditi, posebno ako je pacijentica preboljela karcinom dojke ili ga ima u obitelji.

Posebna stanja

  • ovarijske ciste u trudnoći se često uočavaju, treba ih obraditi kao i kod ostalih pacijentica koje nisu trudne, većinom se dobroćudne ciste samo prate i većina ih se povuče spontano, a perzistentne ciste veličine 5-10cm ili one koje imaju sumnjiva obilježja za zloćudnost se trebaju kirurški ukloniti;
  • pojava u dječjoj dobi nije česta, ali je postotak zloćudnih cisti viši nego kod odraslih i kod svake pojave mase u zdjelici ili abdomenu treba napraviti obradu.

Komentari

Najnovije

Najčitanije