ZASIĆENE MASNOĆE: PRECIJENJENA OPASNOST

Pokazalo se da zasićene masne kiseline i nisu tako štetne baš za sve za što ih se okrivljuje, barem što se tiče srčanih bolesti. Ako se provodi dijeta koja omogućuje da razina inzulina i šećera u krvi ostane normalna, tada vjerojatno neće nitko imati problema sa zasićenim masnim kiselinama. Osim toga, prava je istina da su se srčane bolesti masovno pojavile tek kada su margarin i umjetni maslac, dakle izvori transmasnih kiselina, postali dio redovite prehrane još u 40-tim godinama prošlog stoljeća. Prije toga su u širokoj upotrebi bili mast i maslac, a srčane bolesti su bile rijetka pojava. Istraživanja Atkinsove dijete koja može imati visoki sadržaj zasićenih masnih kiselina, pokazala su da one ne povećavaju kolesterol ni srčane tegobe. Unatoč tome, neke žene su osjetljive na arahidonsku kiselinu koja se nalazi u mliječnim proizvodima, jajima i govedini, jer potiče stvaranje veće količine eikosanoida 2. tipa pa one pate od menstruacijskih grčeva i artritisa kada konzumiraju sporne namirnice. Nasreću, simptomi se povlače čim se iz prehrane izbace te namirnice. Kod većine žena zasićene masne kiseline ne stvaraju nikakve probleme, no kao i većinu namirnica, tako i zasićene masne kiseline treba umjereno konzumirati. Da bi se razina ugljikohidrata održala niskom, ne treba strogo brojati grame konzumirane masnoće, jer ispitivanja pokazuju da se bez potpore viška inzulina, masnoća iz prehrane ne pohranjuje u obliku masnih naslaga. Ali, u trenutku kada se masnoća kombinira sa šećerom ili škrobom, npr. u krafnama, kilogrami se ponovo gomilaju.