Edukacijske prilagodbe

Iako je SB relativno česta, donedavno su djeca rođena s mijelomeningokelom umirala kratko nakon rođanja. Danas se kirurški zahvati koji odvode suvišnu moždanu tekućinu i zatvaraju koštani defekt obavljaju u prvih 48 sati života te djeca imaju daleko veću mogućnost preživljavanja. Ponekad su potrebne dodatne operacije u djetinjstvu pa školski program za ovu djecu treba biti prilagodljiv i ugoditi njihovim posebnim potrebama.
Djeci s inkontinencijom treba vježba kako bi kontrolirali funkciju mjehura i crijeva. Ponekad je potrebna kateterizacija ili nošenje pelena. Djeca se vrlo rano mogu naučiti da se sama kateteriziraju.
Ponekad su problemi učenja posljedica hidrocefalusa. Mogu postojati poremećaji pozornosti, izražavanja ili razuijevanja jezika te čitanja i računanja. Rana intervencija može ovu djecu bolje pripremiti za školu.
Uspješno ukljulivanje djece sa SB u školu ponekad zahtijeva promjene u opremi i nastavi škole. Trebaju se ukloniti arhitektonske barijere ako dijete ne može hodati bez invalidskih kolica ili štaka. To se može ostvariti ugradnjom lifta ili rampe, ili održavanjem nastave u prizemlju.
Djeca trebaju ostvariti maksimalnu moguću pokretljivost te često trebaju pomoć štaka, štapova i invalidskih kolica. Potrebno je da svi članovi obitelji i nastavnici razumiju djetetove potrebe i ograničenja. Fizička oštećenja poput SB mogu imati značajan utjecaj na djetetov psihički i emocionalni razvoj. Kako bi se omogućio osobni razvoj, obitelj i nastavnici trebaju poticati djecu na razne aktivnosti, u skladu s njihovim mogućnostima te na što veću samostalnost i sudjelovanje u aktivnostima sa svojim zdravim kolegama.
Važna je i priprema ostale djece na invalidno dijete kako bi se izbjegla izrugivanja i njihov poguban utjecaj na razvoj djetetove osobnosti.

Prevencija spine bifide​

Prirođene anomalije mogu se pojaviti u svakoj obitelji. Mnogi čimbenici mogu utjecati na dijete, od roditeljskih gena do raznoraznih vanjskih utjecaja kojima je dijete izloženo u trudnoći. Istraživanja pokazuju kako je folna kiselina važna u sprječavanju defekata neuralne cijevi. Žene koje nisu pod povećanim rizikom trebaju uzimati 0.4 mg folne kiseline svaki dan, a one pod rizikom 4 mg svaki dan. Folna kiselina je dio vitamin B kompleksa, topljiva je u vodi i esencijalna za normalno funkcioniranje organizma. Tijekom razdoblja brzog rasta, kao što je trudnoća i razvoj ploda, potrebe za folnom kiselinom se povećavaju. Folna kiselina se može naći u tamnom voću kao što je brokula i špinat, žumanjku jaja, voću i voćnim sokovima.

www.medicina.hr