Što je ptičja gripa?

Od '80 i pojave HIV-a, lista virusa koja je prešla sa životinja na ljudi rapidno je narasla: hantavirusi, SARS, majmunske boginje, ptičja gripa. Osim HIV-a, niti jedan od navedeni nema pandemijski potencijal, osim i možda s izuzetkom ptičje gripe. Ptičja gripa počinje kao konvencionalna ljudska gripa: povišena temperatura, kašalj, grlobolja i bolovi u mišićima, no ptičja gripa ima potencijal izazivanja po život opasnih komplikacija. Rano ove godine, zdravstveni su radnici upozorili na mogućnost pojave ptičje gripe u neželjeno velikim razmjerima. Najcrnji scenarij razvijao se u smjeru globalne epidemije - pandemije, poput one koju je 1918. i 1919. izazvala španjolska gripa i uzela 20 milijuna života širom svijeta.

Znaci i simptomi ptičje gripe

Virusi ptičjih gripa su složeni (napomena: ima ih više), s velikim brojem subtipova i sojeva koji variraju jedan od drugog. U grubo ih možemo klasificirati kao viruse s niskim ili visokim potencijalom za izazivanje bolesti, odnosno niskim ili visokim patogenicitetom/patogenošću.
Znanstvenici još na znaju kako taj veliki broj podtipova ptičje gripe utječe na ljude, no ovi visoko patogeni sojevi uzrokuju najozbiljnije probleme i najveći broj smrti, te su time prijetnja i životinjama i ljudima.
Nije jasno poznata dužina inkubacije ptičje gripe: čini se da je inkubacijski period 1-5 dana, a katkada jedina indikacija bolesti bude blagi konjunktivitis. Ovo je opisano kao primjer, a u prilog činjenici da ne postoji tipična simptomatologija baš ptičje gripe, a ne da svaka prehlada ili upala oka automatski označava ptičju gripu.

Najčešći znakovi slični su onima humane gripe: kašalj, povišena temperatura, grlobolja, bolovi u mišićima. Ljudi zaraženi najvirulentnijim tipom ptičje gripe - virusom (A) H5N1 - mogu razviti po život opasne komplikacije, poput virusne upale pluća ili akutnog respiratornog distresa što je i najčešći uzrok smrti povezanih s ptičjom gripom.