Čimbenici rizika

Faktori koji mogu povećati rizik od autoimunog hepatitisa su:

Spol

Iako i muškarci i žene mogu razviti autoimuni hepatitis, bolest je mnogo učestalija kod žena.

Starost

Autoimuni hepatitis tipa 1 može se pojaviti u bilo kojoj dobi. Tip 2 prvenstveno pogađa mlade djevojke.

Povijest pojedinih infekcija

Autoimuni hepatitis može se razviti nakon bakterijske ili virusne infekcije.

Upotreba određenih lijekova

Određeni lijekovi, poput antibiotika i lijekova za kolesterol, su povezani s autoimunim hepatitisom.

Nasljednost

Dokazi pokazuju da predispozicija za autoimuni hepatitis može biti u obitelji.

Komplikacije

Bolesti koje se mogu pojaviti kod ljudi s autoimunim hepatitisom

Autoimuni hepatitis može biti povezana s nizom drugih autoimunih bolesti:

Perniciozna anemija

Povezana je s brojnim autoimunim poremećajima. Nastaje kada nedostatak vitamina B12 ometa sposobnost tijela da se formiraju crvene krvne stanice.

Hemolitička anemija

Kod ove vrste anemije, imunološki sustav napada i razbija crvene krvne stanice brže nego što ih koštana srž može zamijeniti.

Trombocitopenična purpura

Trombociti su krvne stanice koje pomažu u zgrušavanju krvi. Kod trombocitopenične purpure, imunološki sustav napada i uništava ove stanice, što dovodi do lakog stvaranja modrica i krvarenja.

Ulcerozni kolitis

Ova upalna bolest crijeva može uzrokovati ozbiljne napade vodenog ili krvavog proljeva i bolove u trbuhu.

Autoimuni tireoiditis (Hashimotov tiroiditis)

U tom stanju, imunološki sustav napada štitnjača.

Reumatoidni artritis

Još jedna autoimuna bolest, reumatoidni artritis nastaje kada imunološki sustav napada ovojnice zglobova, što dovodi do ukočenosti, boli, otekline, a ponekad i deformiteta i invaliditeta.

Celijakija

Ova bolest uzrokuje abnormalnu reakciju na gluten, protein koji se nalazi u većini žitarica. To aktivira imunološki odgovor koji oštećuje tanko crijevo.

Komplikacije oštećenja jetre

Autoimuni hepatitis koji se ne liječi može dovesti do ciroze. Komplikacije ciroze su:

Povišeni krvni tlak u veni koja šalje krv u jetru

Krv iz crijeva, slezene i gušterače ulazi u jetru kroz veliku krvnu žilu koja se naziva portalna vena. Ako ožiljkasto tkivo blokira normalnu cirkulaciju kroz jetru, dolazi do nakupljanja krvi, što dovodi do povećanja pritiska u portalnoj veni (portalna hipertenzija).

Proširene vene u jednjaku (varikozitet jednjaka)

Kada je cirkulacija kroz portalnu venu blokirana, krvi se može nakupiti u drugim krvnim žilama, uglavnom onima u želucu i jednjaku. Te krvne žile imaju tanke stjenke, a kada sadrže više krvi nego inače, vjerojatno će krvariti. Ozbiljno krvarenje u jednjaku je po život opasno stanje koja zahtijeva hitnu medicinsku skrb.

Tekućina u abdomenu

Bolest jetre može uzrokovati nakupljanje velike količine tekućine u trbuhu. To može biti neugodno i ometati disanje, a obično je znak uznapredovale ciroze.

Zatajenje jetre

To se događa kada velika oštećenja jetrenih stanica čine nemogućim normalno funkcioniranje jetre. U ovom trenutku, transplantacija jetre je jedina opcija.

Rak jetre

Osobe s cirozom imaju povećan rizik od raka jetre.