Dijagnostika i liječenje De Quervainove bolesti

De Quervainova bolest se dijagnosticira na osnovi tipične kliničke slike pojave i lokalizacije boli iznad stiloidnog nastavka palčane kosti. Pri kliničkom se pregledu rabi dijagnostički test kojim potvrđujemo de Quervainovu bolest. Riječ je o Finkelsteinovu testu koji se izvodi tako što bolesnik palac uloži u dlan i obuhvati ga prstima, a potom ispitivač savije prvo cijelu šaku u ručnom zglobu prema dolje, a potom u stranu prema malom prstu. Ukoliko je riječ o de Quervainovoj bolesti taj postupak uzrokuje pojavu snažne boli u području stiloidnog nastavka palčane kosti. Rendgenske snimke se uvijek čine poradi potrebe za odbacivanjem mogućnosti postojanja degenerativnih promjena u zglobu palca šake jer su u oba slučaja klinički simptomi slični, ali u slučaju de Quervainove bolesti nema nikakvih vidljivih radioloških promjena.

Uvijek se započinje s neoperacijskim liječenjem. Osnova tog liječenja jest primjena ortoze kojom se imobilizira podlaktica i ručni zglob s time da svakako mora biti imobiliziran i palac. Tako provedeno liječenje u više od dvije trećine bolesnika dovodi do potpunog nestanka simptoma. U slučaju perzistiranja tegoba liječnik može injicirati kortikosteroide u područje oko zahvaćenih tetiva, ali zbog mogućih neželjenih učinaka primjene kortikosteroida sve se rjeđe rabi takav postupak. Kod upornih i kroničnih slučajeva rabi se kirurško liječenje koje se sastoji u presijecanju krova kanala (odjeljka) te odstranjenju promijenjenih dijelova tetivnih ovojnica.

I nakon kirurškog liječenja neophodna je imobilizacija ručnog zgloba i palca podlaktičnom sadrenom longetom ili ortozom i to tijekom tri tjedna.

Povratak radnim i sportskim aktivnostima

Vrijeme potrebno za povrat radnim i sportskim aktivnostima izrazito je individualno. Od najveće je važnosti istaknuti da prerani povratak može i pogoršati bolest. Osim toga, savjetuje se nošenje ortoze za sve zahtjevnije aktivnosti tijekom povratka punim radnim i sportskim aktivnostima.

www.plivazdravlje.hr