Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Atrijski septalni defekt

Atrijski septalni defekt

Atrijski septalni defekt
  • Objavljeno: Petak, 21.08.2015.
  • Broj pregleda: 23.868
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Kategorija: Srce

Što je atrijski septalni defekt?

Atrijski septalni defekt (ASD) je najčešća prirođena srčana greška. "Defekt" je posljedica nepotpunog zatvaranja zida između dvije srčanih pretklijetki. Banalno rečeno, to je rupa u srcu na mjestu gdje rupe ne bi trebalo biti. ASD često ne izaziva nikakve simptome sve do odrasle dobi, a ukoliko se ne prepozna može izazvati niz komplikacija. Učestalost je 0.2-0.6 na 1000 djece.

Nazivlje

Latinski naziv: Defectus septi atriorum cordis
Engleski nazivi: coronary sinus atrial septal defect, coronary sinus ASD, unroofed coronary sinus

Građa srca

Srce ima 4 šupljine: dvije pretklijetke i dvije klijetke. U medicini se često koristi izraz "desno" i "lijevo" srce. Desno srce je desna pretklijetka i klijetka; u desnu pretklijetku dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu klijetku pumpa u pluća. Krv iz desnog srca u pluća vodi plućna arterija (u njoj se nalazi venska krv, a zove se arterija zato jer je pravilo da su sve krvne žile koje idu od srca prema periferiji "arterije").

U plućima se krv rješava ugljik-dioksida, a opskrbljuje kisikom. Takva pročišćena krv je sad arterijska te iz pluća dolazi u lijevu pretklijetku plućnim venama (iako sadrže arterijsku krv zovu se vene jer dolaze s "periferije" u srce). Iz lijeve pretklijetke arterijska krv dalje ide u lijevu klijetku pa u aortu koja je nosi u cijelo tijelo. Budući lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (a desno srce vensku krv samo u pluća), u lijevom srcu su tlakovi triput veči i njegove stijenke su deblje.
Latinski naziv za pretklijetku je atrium (mi gaobino zovemo atrij), klijetka je ventriculus (ventrikul), a "zid" koji dijeli desno i lijevo srce (srčana pregrada) naziva se septum. Zbog postojanja septuma nema kontakta između dvije pretklijetke i dvije klijetke, inače bi doslo do miješanja venske i arterijske krvi.

Između pretklijetke i klijetke se nalazi suženje (ventil ili lat. valvula) sa zaliscima (zalistak se na latinski zove cuspis). Zalisci spriječavaju vraćanje krvi iz klijetke u pretklijetku. U desnom srcu se nalaze tri takva zaliska pa se valvula naziva "trikuspidalna valvula" ili valvula s tri kuspisa. U lijevom srcu su između pretklijetke i klijetke dva zaliska pa je to bikuspidalna (ili mitralna jer slici na biskupovu mitru) valvula.

Zalisci se također nalaze na izlazu iz klijetki u plućnu arteriju i aortu.
Ako se zbog bilo kojeg razloga krv vraća nazad kroz valvulu u pretklijetku to se naziva insuficijencija valvule. Riječ insuficijencija dolazi od latinske riječi za "nedovoljno". Dakle, valvula je nedovoljno funkcionalna da bi spriječila vraćanje krvi natrag.

Ukoliko zbog poremečaja srce treba obaviti veći rad nego sto je normalno, srčane stijenke se zadebljavaju.

Dvije faze rada srca su sistola i dijastola. Sistola je ispumpavanje, a dijastola punjenje krvlju.

Sadržaj

Vezane teme

Komentari

Sponzorski članci

Napomena

Sumnjate li na pojedinu bolest i/ili stanje uvijek zatražite savjet liječnika ili ljekarnika. Nikad ne odgađajte posjet liječniku i ne zanemarujte savjet profesionalnog medicinskog osoblja zbog nečega što ste pročitali na portalu CentarZdravlja.

Sadržaj portala nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen osobnim potrebama pojedinog korisnika.

Ako osjećate bol u prsima nazovite 194 odmah!