Simptomi srčanih aritmija

Neke aritmije ne stvaraju nikakve tegobe i detektiraju se tek na rutinskom liječničkom pregledu. Nema uvijek korelacije između tegoba i aritmije: neke osobe sa vrlo opasnim aritimijama nemaju simptome I obrnuto, benigne, bezopasne aritmije kod nekoh izazivaju nepodnošljive simptome:

• Preskakanje srca
• Ubrzan rad srca/tahikardija/
• Usporen rad srca/bradikardija/
• Treperenje u grudnom košu
• Stenokardiju /pritisak, bol u grudnom košu
• Zaduhu
• Nesvjestice, vrtoglavice, slabost
• Sinkopa /gubitak svijesti

Opasni simptomi su gubitak svijesti, osjećaj gubitka daha i bol u grudnom košu. U slučaju takovih tegoba OBAVEZNO SE JAVITI U OBLIŽNJU HITNU SLUŽBU!!

Da bismo bolje razumjeli aritmije potrebno je prvo razjasniti kako srce kao pumpa uopće funkcionira te što se događa tijekom normalnog srčanog ciklusa.
Srce ima četiri šupljine: 2 manje gore (atriji) i 2 veće dolje (ventrikuli). Električni impuls započinje u sinus čvoru u atriju, (sinus čvor je prirodni pacemaker), šire se niz atrijskoventrikularni čvor u oba ventrikla koje se simultano kontrahiraju i pumpaju krv u organe.

Normalan broj otkucaja srca je između 60 i 100 u minuti.

Broj otkucaja preko 100 u minuti se naziva tahikardija a ispod 60 je bradikardija.

Svakodnevno u internističkim, kardiološkim ambulantama, u hitnoj službi te kod liječnika opće prakse čujemo pacijente da se žale na ubrzan ili usporen rad srca, "preskakanje" srca ili nepravilan puls. Takvi simptomi značajno uplaše ljude, stvaraju nemir i nelagodu.

Vrlo često pacijenti vjeruju da takve tegobe mogu dovesti do srčanog udara i slabosti srca te do smrti.

Što ljudi opisuju su razne vrste aritmija od kojih je većina bezopasna. Aritmije su prisutne gotovo kod svakog čovjeka u nekom razdoblju života.

Vrste aritmija

1) Atrijska fibrilacija/undulacija
2) Ekstrasistole (VES; SVES)
3) Wolff-Parkinson-White sindrom
4) Ventrikularna tahikardija
5) Ventrikularna fibrilacija

Ventrikularne extrasistole

Otkucaji srca koji ne započnu u atriju ( u sinus čvoru kako smo govorili gore) nego u donjim srčanim šupljinama, ventrikulima. Naime, električni impuls započne u ventrikulu remeteći na taj način normalan srčani ciklus, srce se kontrahira ranije tako da dolazi do nesinkroniziranog rada srca zbog čega se manje krvi "izpumpa" u organe. Upravo zbog taga osjećaj "preskakanja" ili "titranja" u grudnom košu.
Ekstrasistole su vrlo uobičajena pojava i gotovo svaka osoba ih ima u nekom periodu svog života i terapija uglavnom nije indicirana.

Pristup evaluaciji i terapiji ventrikularnih ekstrasistola se značajno promijenio unazad nekoliko godina. Sedamdesetih i osamdesetih godina se išlo na eliminaciju, terapiju ventrikularnih extrasistola, posebice kod osoba koje su preboljele akutni infakrt miokarda.

Novije studije su ukazale na značajne nuspojave antiaritmika a bez značajnog poboljšanja u smrtnosti.

Učestalost: Framinghamska studija je pokazala da je učestalost ventrikularnih ekstrasistola u općoj mladoj i zdravoj populaciji oko 50-60%a među osobama preko 70 godina života čak do 84%.

Ekstrasistole su učestalije kod osoba s hipertenzijom (visokim tlakom), srčanom insuficijencijom te kod prolapsa mitralnog zaliska.

Velika Framinghamska studija je pokazala da su ventrikularne ekstrasistole (VES) češće kod muškaraca već kod žena, posebice kod muškaraca sa koronarnom bolesti.

Simptomi srčanih aritmija

Nikakvi: znači da se extrasistole prisutne ali ne uzrokuju tegobe

• "Preskakanje" srca
• Lupanje srca (palpitacije)
• Nelagoda u grudnom košu
• Pojačani osjećaj rada srca.