Epidemiologija hipertenzije

Hipertenzija je najčešća kardiovaskularna bolest u većini zemalja. Prevalencija u svijetu kod odraslih kreće se od 8-18%. Ova bolest je veliki zdravstveni problem posebno u industrijski visoko razvijenim zemljama. Prevalencija hipertenzije u Hrvatskoj u populaciji starijoj o 30 godina je oko 20%.

Etiologija je nepoznata u najmanje 95% oboljelih.

Nastanak hipertenzije ovisi o interakciji više genetskih i okolišnih agenasa.

Od faktora okoline treba spomenuti:

1. Povećana tjelesna težina

Framinghemska studija je utvrdila da se povišeni tlak javlja 10 puta češće kod osoba s 20% uvećanom tjelesnom masom u odnosu na one ljude čija je tjelesna masa blizu idealne. U studiji poznatoj pod kraticom TOPH, utvrdilo se da smanjenje tjelesne težine za 3.9 kilograma dovodi do sniženja dijastoličkog tlaka za 2.3 mmHg, a sistoličkog za 2.9 mmHg.
Time se dokazalo da je smanjenje tjelesne mase bitan čimbenik u borbi protiv visokog tlaka.

2. Dnevno konzumiranje soli

Postoje jasni dokazi o povezanosti između količine unešene soli i visine arterijskog tlaka.
Tako u Japanu gdje se troši dosta ribe koja sadrži dosta soli(više od 450 mmol Na unese na dan prosječni Japanac) povećana je incidencija arterijske hipertenzije.
Dok primitivni narodi Amazone ili Afrike unose manje od 10 mmol Na dnevno, kod njih nema hipetenzije niti im visina tlaka raste sa starenjem.
Smanjenjem unosa soli, posebeno ispod 100 mmol/dan dovodi do znatnog sniženja arterijskog tlaka, a također je i djelotvornost antihipertenziva učinkovitija uz restrikciju soli.

3. Pretjerano konzumiranje alkohola

Što je veći prosječni dnevni unos alkohola to je hipertenzija viša. Nije poznato kolika je najmanja doza alkohola koja još nema utjecaja na tlak.
Smatra se da smanjenje konzumiranja alkohola za 100 ml tjedno dovodi do sniženja tlaka za 1 mmHg.
Nekoliko studija je pokazalo da pijenje više od 3 čaše piva na dan dovodi do porasta učestalosti hipertenzije za 3-4 puta. Kad se smanji konzumiranje alkohola za 80%, arterijski tlak se snizi za 3-6 mmHg.

4 Pušenje

Nikotin podražuje vegetativne ganglije i dolazi do oslobađanja katekolamina(adrenalina i noradrenalina) i preko njih izaziva porast frekfencije srca, udarnog i minutnog volumena, povećanja arterijskog tlaka i povećana je potrošnja kisika.

5. Fizička neaktivnost

Poznato je da je oseg tjelesne neaktivnosti obrnuto proporcionalan visini arterijskog tlaka.
Nelson i suradnici u randomiziranom kliničkom pokusu su utvrdili da se pri 30 minutnom umjerenom treningu(na bicikl ergometru) sistolički tlak smanji za 16 mmHg, a dijastolički za 7 mmHg kroz 4 tjedna svakodnevnog vježbanja.

6. Dob i spol

Muški oboljevaju češće do 50. godine a žene nakon menopauze

7. Rasa

Crnci češće oboljevaju od hipertenzije nego bijelci.