Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Menierova bolest

Menierova bolest

Menierova bolest
  • Objavljeno: Petak, 21.08.2015.
  • Broj pregleda: 15.401
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Kategorija: Uho, grlo, nos

Definicija Menierove bolesti

Meniereova bolest, morbus Meniere (MM) ili hidrops labirinta očituje se neredovitim napadajima vrtoglavice, šuma u ušima i nagluhosti, a nastaje zbog poremećaja mikrocirkulacije u labirintu uha. Nagluhost je promjenjiva, ali s vremenom napreduje.

Uzrok Menierove bolesti

Uzroci Meniereove bolesi mogu biti povećanje endolimfnog tlaka u labirintu uha, napuhavanje i baloniranje Reisnerove membrane. Hidrops, odnosno nakupljanje tekućine, nastaje zbog pretjeranog stvaranja i nedovoljne resorpcije endolimfe - tekućine koja cirkulira u labirintu uha. Također može nastati zbog poremećaja osmotske ravnoteže. Labirint je područje unutarnjeg uha u kojem se nalaze organi za sluh i ravnotežu.
Smatra se kako ova bolest nastaje kao nespecifičan odgovor labirintnog tkiva na različite bolesti i poremećaje u organizmu:
1. poremećaj autonomnog živčanog sustava
2. psihogeni uzroci
3. alergije unutrašnjeg uha, često na alergene hrane (npr. kava), a vrlo rijetko na inhalacijske
4. poremećaj sastava elektrolita i metabolizma vode zbog poremećaja metabolizma proteina, mukopolisaharida, glukoze, zbog endokrinih poremećaja, deficita spolnih hormona, hipotireoze, hipoadenokorticizma; jetrene i bubrežne bolesti te fokalne infekcije
5. ateroskleroza i druge promjene krvnih žila, bilo lokalne ili generalizirane
6. smetnje otjecanja endolimfe i njena smanjena resorpcija

Simptomi Menierove bolesti

Bolest počinje naglo, bez očita uzroka, vrtoglavicom, šumom i nagluhošću na jednoj strani. Postoje znakovi poremećaja ravnoteže: bolesnik pada na bolesnu stranu (ataksija), predmeti se okreću prema bolesnoj strani (vrtoglavica), titranje očnih jabučica (nistagmus) na zdravu stranu, mučnina i povraćanje, bljedoća, znojenje te znakovi slušnog oštećenja: šum i nagluhost.
Napadaj traje obično pola do dva sata, a nakon toga šum slabi ili nestaje, nagluhost također, prestaje povraćanje i vrtoglavica, a može ostati lagana nesigurnost uz zanošenje na bolesnu stranu. Ako se bolest ne liječi, a često i pored liječenja, nakon neodređenog perioda od nekoliko dana do nekoliko mjeseci ili više slijedi novi napadaj sličan prvome. Zatim slijede napadaji u istim ili, češće, kraćim vremenskim periodima. Ponekad može biti i nekoliko napadaja dnevno. Svaki napadaj oštećuje periferne strukture uha pa je nagluhost sve izraženija, a osjetljivost organa za ravnotežu sve slabija.
U takvom stanju mozak kompenzira oštećenje na periferiji pa u uznapredovanoj bolesti slabe i simptomi. Tako bolest može i sama prestati, a ostaje zamjedbena (perceptivna) nagluhost koja se može otkriti dijagnostičkim pretragama (audiogram).
U prvim napadajima mogu se očitovati samo vrtoglavica i šum, a tek kasnije nastaje vrtoglavica. Bolesnik se često tek tada javi liječniku. Općenito se bolesnik javlja liječniku prije zbog poremećaja ravnoteže nego zbog poremećaja sluha.
Bolest je češća u mlađoj dobi. Nakon 45. godine je manje karakteristična, napadaji nisu sasvim tipični i oštro odvojeni, a smetnje postoje i između napadaja.
Bolest redovito izbija samo na jednom uhu, a nakon nekoliko godina kod četvrtine bolesnika postaje obostrana. Nije uvijek poznato zašto se u početku ili stalno bolest javlja na jednom uhu, ali se smatra da je određena bolest ili poremećaj (npr. trauma, preboljela upala, poremećaj cirkulacije) učinila to uho preosjetljivim.

Dijagnoza Menierove bolesti

U povijesti bolesti je tipičan trijas vrtoglavice, šuma i nagluhosti koji se javlja u periodičkim napadajima. U Rombergovu pokusu (hodanje po ravnoj crti zatvorenih očiju, ispruženih ruku) bolesnik pada na bolesnu stranu. U pokusu ispruženih ruku ruke skreću u bolesnu stranu. U pokusu hodanja bolesnik pada na bolesnu stranu. Prag sluha je podignut na bolesnoj strani. U pokusu po Weberu (usporedba koštane zvučne vodljivosti desnog i lijevog uha pomoću glazbene viljuške) usmjeruje zvuk prema zdravoj strani. Nagluhost nije izrazita, a nikad ne postoji gluhoća. Nema drugih neuroloških ispada. Otoskopski je nalaz uredan. Smetnje su manje kad bolesnik leži i to na zdravoj strani, ako ima otvorene oči i ako je u mraku u tišini.
Kad se simptomi djelomično smire, može se dopuniti ispitivanje. Akumetrijski (ispitivanje sluha glazbenim ugađalicama - viljuškama) postoji veći gubitak za niske frekvencije, a visoke mogu biti normalne; postoji i preosjetljivost na jake zvukove.
Audiometrijski (ispitivanje sluha pomoću aparata audiometra) pokazuje se uzlazna krivulja zamjedbene nagluhosti. Gubitak u niskim frekvencijama najčešće iznosi između 30 i 60 dB (decibela), a u visokim frekvencijama sluh je u početku uredan. Dopunski pokusi pokazuju u oštećenom području slušnu preosjetljivost, podignut prag sluha i spušten prag boli (smanjen raspon intenziteta slušanja, rekritman, fenomen rekrutiranja), što dokazuje da je oštećenje receptivno.
Kontrolni tonalni audiogrami pokazuju popravljanje praga sluha nakon smirivanja smetnji, a osobito nakon liječenja.
Za dokazivanje hidropsa labirinta najvažnija su kolebanja praga sluha u niskim frekvencijama koja iznose 20 do 60 dB te slušna preosjetljivost (rekritman).
Pretrage sustava ravnoteže pokazuju treperenje očnih jabučica (nistagmus) na zdravu stranu i lagano smanjenje osjetljivosti na bolesnoj strani (periferno oštećenje).
Dodatna dijagnostička obrada potrebna je u svrhu određivanja uzroka MM.

Liječenje Menierove bolesti

Kad je utvrđen uzrok bolesti, liječi se osnovna bolest ili poremećaj te uzimaju lijekovi koji sprječavaju nastanak hidropsa labirinta. Ako uzrok nije pronađen, ispituje se koji lijekovi bolesniku najbolje pomažu.
Lijekovi koji se primjenjuju kod MM:
- lijekovi s hipotoničnim osmotskim djelovanjem (ureja, manitol, glicerol)
- diuretici (lijekovi koji pospješuju izmokravanje)
- vazodilatatori (šire krvne žile)
- antialergici
- regulatori autonomnog živčanog sustava i psihofarmaci
- antiangiopatici (lijekovi protiv poremećaja krvnih žila)
- antiedematozni lijekovi (protiv oteklina)
- polivitaminska terapija, osobito vitamina B
- hormonski lijekovi
- antivertiginozni lijekovi (protiv vrtoglavice)

Prvih deset do dvadeset dana treba davati velike doze lijeka, a zatim srednje doze mjesecima. Što duže traje bolest više je obostranih oštećenja i stoga je potrebno bolest rano otkriti i odmah početi liječiti.
Potrebno je pridržavati se i nekih općih mjera: smanjenje unosa soli i tekućine u hrani, uklanjanje nikotina i kofeina (kave i čaja), reguliranje tjelesne težine, dobar san (ako je potrebno, treba uzeti tablete za spavanje), šetnje, plivanje, izbjegavanje duševnih napetosti i fizičkog opterećenja, rješavanje psihičkih i društvenih konflikata, a po potrebi promjena sredine i radnog mjesta.
Ukoliko opće mjere i lijekovi ne pomažu, može se napraviti kirurški zahvat. Vrste takvih zahvata su:
- drenaža endolimfne vrećice; postavljanje cjevčice u labirint kako bi stalno otjecala endolimfa. Oko cjevčice može nastati ožiljak što je glavna komplikacija ove vrste zahvata
- presjecanje živca za ravnotežu (vestibularna neurektomija). Nakon operacije bolesnik ima jači poremećaj ravnoteže koji se kompenzira nakon 1-3 mjeseca pa se vrtoglavice više ne javljaju. Na propadanje sluha se ovim zahvatom ne može utjecati.
- Razaranje organa za sluh i ravnotežu. Ravnoteža se ponovno uspostavlja ako je drugo uho zdravo. Ova se operacija smije učiniti jedino ako je bolest već uzrokovala gluhoću na tom uhu, a nikako ako još postoji ostatak sluha.

www.medicina.hr

Vezane teme

Komentari

Sponzorski članci

Napomena

Sumnjate li na pojedinu bolest i/ili stanje uvijek zatražite savjet liječnika ili ljekarnika. Nikad ne odgađajte posjet liječniku i ne zanemarujte savjet profesionalnog medicinskog osoblja zbog nečega što ste pročitali na portalu CentarZdravlja.

Sadržaj portala nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen osobnim potrebama pojedinog korisnika.

Ako osjećate bol u prsima nazovite 194 odmah!