Akutna upala srednjeg uha (Otitis media acuta)

Akutna upala srednjeg uha spada među najčešće bolesti u dječjoj dobi. Najčešće se javlja kod djece od 6 mjeseci do 3 godine starosti, ali i sve ostale dobne skupine mogu biti zahvaćene. Često se javlja kao komplikacija infekcije gornjih dišnih putova, zbog slabije prohodnosti nosa i eustahijeve cijevi te pojačane sekrecije iz nosa. Najčešći uzročnici su: Pneumococcus species, Haemophilus influenzae i Moraxella species. Hranjenje bočicom umjesto dojenja te pušenje u domaćinstvu povećavaju rizik od nastanka upale srednjeg uha.

Simptomi mogu biti bol u uhu, povišena tjelesna temperatura, simptomi infekcije gornjih dišnih putova (sekrecija iz nosa, začepljenost nosa, kašalj). Kod mlađe djece akutna upala srednjeg uha može biti i asimptomatska ili dijete može biti samo razdražljivo. Sama prisutnost boli uha nije dovoljna za postavljanje dijagnoze upale uha, već je to potrebno potvrditi otoskopskim pregledom, odnosno potrebno je utvrditi crvenilo i/ili izbočenost bubnjića. Ukoliko je u zvukovodu prisutan cerumen (ušna smola) ili gnojni sadržaj, potrebno je zvukovod očistiti i prikazati bubnjić. U krvnoj slici mogu biti povišeni leukociti. Timpanometrija pokazuje izljev u srednjem uhu.

Liječenje se sastoji od antibiotske terapije i dekongestivnih kapi za nos. Analgetici se propisuju ukoliko postoje bolovi u uhu. Kod blažih oblika upale može se propisati samo analgetici i dekongestivi, te je potrebno pratiti pacijenta kroz nekoliko dana te donijeti odluku o uvođenju antibiotske terapije. Kod težih oblika potrebno je učiniti miringotomiju (zarezivanje bubnjića), uz eventualno postavljenje ventilacijske cjevčice. Mastoiditis (crvenilo i bolnost iza uha) se može javiti kao komplikacija akutne upale srednjeg uha. Intrakranijske komplikacije su izuzetno rijetke. U nekom slučajevima nakon akutne upale srednjeg uha može zaostati sekretorna (serozna) upala srednjeg uha. Kod uspješne antibiotske terapije simptomi najčešće nestaju nakon 1-2 dana, ali vrlo je bitno završiti propisanu antibiotsku terapiju do kraja, prema preporuci liječnika, radi izlječenja bolesti i smanjenja opasnosti od ponovne upale.

Kronična upala srednjeg uha (Otitis media chronica)

Kronična upala srednjeg uha najčešće nastaje nakon neizliječene akutne upale. Javlja se dugotrajna sekrecija iz uha i slabljenje sluha. U većine bolesnika prisutna je perforacija bubnjića. U nastanku kronične upale srednjeg uha važnu ulogu igraju prohodnost nosa i Eustachieve cijevi. Trajanjem bolesti može se javiti ostitički proces (bolest slušnih košćica i temporalne kosti) te kolesteatom (ekspanzivni epitelni proces u srednjem uhu) koji razaraju kost. Indikacije za kirurško liječenje su pojava otogenih komplikacija, sumnja na kolesteatom ili ostitički proces, prekid lanca slušnih košćica i perzistentna perforacija. Kirurgija kronične upale srednjeg uha se dijeli na otvorene i zatvorene tehnike, s obzirom na odstranjenje stražnje stijenke koštanog zvukovoda. Operacije uha su miringoplastika, timpanoplastika, osikuloplastika, mastoidektomija, atikoantrotomija, timpanomastoidektomija.