Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je 10. listopad „Svjetskim danom mentalnog zdravlja“ kako bi senzibilizirala javnost, ali i potaknula ulaganja u zaštitu mentalnog zdravlja. Ove godine je glavna tema „Život sa shizofrenijom".

Tjelesno i mentalno zdravlje čine teško razdvojivu cjelinu, te imaju ključnu ulogu u životu ljudi i razvoju društva. Prema definiciji SZO duševno (mentalno) zdravlje je dio općeg zdravlja, a ne samo odsustvo duševne bolesti. Mentalno zdravlje je osjećaj blagostanja u kojem svaka osoba u potpunosti uspijeva realizirati svoje potencijale, može se nositi sa životnim stresnim situacijama, te može biti produktivan i koristan za zajednicu u kojoj živi. Na mentalno zdravlje mogu utjecati biološki, psihološki i socijalni čimbenici. Ti se čimbenici povezuju s siromaštvom, niskom razinom obrazovanja, niskim prihodima, lošim uvjetima stanovanja. Za rizične osobe je karakterističan osjećaj nesigurnosti, straha, beznađa, a među njima se češće pojavljuju nasilje, zlostavljanja, uporaba sredstava ovisnosti. Vodeći dokument zdravstvene politike u Hrvatskoj je „ Nacionalna strategija za zaštitu mentalnog zdravlja“.

Provjerite kako prestati sabotirati svoje mentalno zdravlje!

Na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti od sredine 2009.g. zaštitu mentalnog zdravlja provode županijski zavodi za javno zdravstvo sa svojim službama za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti. Multidisciplinarni timovi provode sve razine prevencije, a one uključuju edukaciju, sprječavanje razvoja i ranu detekciju poremećaja. Zaštita mentalnog zdravlja usmjerena je prema općoj populaciji, ali i prema specifičnim skupinama ( djeca i mladi, radno stanovništvo, starije osobe, osobe sa duševnim smetnjama). Ljudima koji imaju psihičke probleme nastale radi stresa, teškoća prilagodbe, poremećaja međuljudskih odnosa, preopterećenja, tragedija i bolesti treba stručnjak koji će ih čuti, razumjeti, s njima razgovarati i voditi ih prema izlazu iz problema, uglavnom bez lijekova.

Za mentalno zdravlje je presudan odgoj i kvaliteta života u procesu odrastanja. Kvalitetan odgoj djece utječe na izgradnju i strukturiranje normalne osobnosti. Djeci pruža snagu, stabilnost i kapacitete potrebne za prilagodbu na nepovoljne životne okolnosti, te vještine kojima će rješavati probleme. Odgoj koji razvija samosvjesno i samozaštitno ponašanje predstavlja najvažniji element preventivnog djelovanja u zaštiti mentalnog zdravlja. Stoga je naša važna zadaća što prije prepoznati djecu koja su pod višim rizikom, ali i pomoći roditeljima i školama da odgoje dijete koje će odrasti u normalnu, moralnu i stabilnu osobu. U tretmanu djece i roditelja pažnja se posvećuje pružanju podrške i pomoći pri rješavanju problema vezanih uz psihofizički rast i razvoj, školovanje, učenje i ponašanje, poremećaje prehrane, spolno ponašanje, eksperimentiranje s sredstvima koja izazivaju ovisnosti i sl.