Ovo je 10 najgorih hrvatskih jela prema portalu TasteAtlas - slažete li se?

Ovo je 10 najgorih hrvatskih jela prema portalu TasteAtlas - slažete li se?

Ovo je 10 najgorih hrvatskih jela prema portalu TasteAtlas - slažete li se?
  • Objavljeno: Petak, 01.12.2023.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: Canva

Kategorija: Zdrava prehrana

Gastronomski portal TasteAtlas je objavio listu najgorih hrvatskih domaćih jela. Konačna lista i ocjene se temelje na glasovima publike, uz niz mehanizama koji - kako piše na portalu - prepoznaju stvarne korisnike i zanemaruju botovske, nacionalističke ili lokalpatriotske ocjene. Također, sustav daje dodatnu vrijednost ocjenama korisnika koje prepoznaje kao "upućene". Za listu "10 najlošije ocijenjenih hrvatskih jela" do 18. studenoga 2023. zabilježeno je 6687 ocjena, od kojih je 4130 sustav prepoznao kao legitimne. Naravno, rangiranje TasteAtlasa ne treba smatrati konačnim globalnim zaključkom o hrani. Njihova je svrha promovirati izvrsnu domaću hranu, usaditi ponos na tradicionalna jela i pobuditi znatiželju o jelima koja niste probali.

1. Kruh, mast i mljevena paprika

Kruh, mast i paprika hrvatski je sendvič koji je na vrhuncu popularnosti bio tijekom ratnih devedesetih, iako polako doživljava renesansu na hrvatskim božićnim sajmovima. Naime, radi se o tipičnom zimskom snacku.

Sastoji se od deblje kriške kruha namazane slojem svinjske masti, malo soli i mljevene crvene paprike. Jeftin i iznimno jednostavan, ovaj se sendvič često smatra obrokom za siromahe. No, na njoj su devedesetih odrasle brojne generacije.

2. Stonska torta

Glavni sastojak ovog bogatog kolača je vrsta tjestenine koja se zove makaruli, a po obliku je slična pennama. Tradicionalno se priprema u okruglim kalupima, kao podloga se koristi tanki sloj tijesta, a kuhani makaruli se iznutra oblažu mirisnom mješavinom mljevenih badema ili oraha, ribane čokolade, cimeta i limunove korice.

Cijela kombinacija se prelije mješavinom otopljenog maslaca i jaja, a kolač se uredno zamota tijestom. Kao što i samo ime govori, ova torta je prepoznatljiva slastica grada Stona, ali se često priprema i uživa u cijeloj regiji.

3. Istarska supa

Iako je pogrešno prevedena kao istarska juha, ova neobična kombinacija sastojaka nema mnogo dodirnih točaka s tradicionalnim poimanjem juhe. Jelo se priprema u glinenom vrču zvanom bukaleta i spaja začine, maslinovo ulje i zagrijano crno vino, po mogućnosti domaće sorte teran.

Supa se upotpunjuje dodatkom grilanih šnita kruha koje se natapaju u ukusnom napitku. Prilikom posluživanja se vino polako pijucka, a kruh se obično jede žlicom. Ovo nekad popularno jelo, koje se uglavnom koristilo u svrhe grijanja tijekom zime, se danas smatra jednom od autohtonih delicija tog kraja.

4. Krvavice

Krvavice su kobasice od krvi koje se uglavnom proizvode u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, a posebice u Zagorju, Istri, Dalmaciji, Slavoniji i Baranji. Osim u Hrvatskoj, kobasice se često konzumiraju i u Sloveniji i Srbiji. Izrađuju se kuhanjem svinjske krvi, kože i iznutrica s rižom i heljdinim, ječmenim ili kukuruznim brašnom, za razliku od većine drugih europskih krvavica u kojima se kao fila koriste zob ili zobene pahuljice.

Ipak, recept za krvavice ima mnogo varijanti i svaki kuhar ima svoj recept, pa sastojci mogu varirati. Nazivi također variraju, a zovu ih još i divenice, devenice ili kulenice. Ove se kobasice tradicionalno konzumiraju zimi kada se poslužuju uz kiseli kupus i restani krumpir.

5. Neretvanski brudet

Od brojnih varijanti hrvatskog brudeta, onaj koji potječe iz neretvanskog kraja se smatra jedinstvenim jer se u njemu najčešće koriste jegulja i žabe, dvije tradicionalne namirnice ovih prostora. Kažu da svako selo u regiji ima drugačiji recept, ali osnovna verzija uključuje temeljito očišćene komade jegulje i žabe koji se pirjaju na maslinovom ulju, luku i češnjaku.

Kasnije se pirjaju u temeljcu od morskih plodova, umaku od rajčice i bijelog ili crnog vina, uz povremeni dodatak svježe rajčice, čili papričice i malo octa. Iako tradicija sugerira korištenje jegulja i žaba, jelo se obično obogaćuje i drugim vrstama ribe.

6. Imotska torta

Ovaj tart s dugogodišnjom tradicijom potječe iz grada Imotskog, a sastoji se od podloge od prhkog tijesta i aromatičnog nadjeva od badema. I tijesto i nadjev su obilno začinjeni raznim začinima i različitim vrstama alkohola, od prošeka ili bijelog vina u kori do likera od višnje maraskine koji se koristi u nadjevu.

Još jedan važan element ove torte je rešetkasta gornja kora preko koje su obično posuti cijeli bademi.

7. Ćoravi gulaš

Ćoravi gulaš je vrsta gulaša koja se sastoji od krumpira, luka, mrkve, graška i soka od rajčice. Obično se aromatizira mljevenom paprikom, peršinom, soli, paprom, lovorom i češnjakom. Varivo se može zgusnuti brašnom, a može se začiniti i žlicom kiselog vrhnja.

Naziv jela se odnosi na činjenicu da ovaj ukusan gulaš ne sadrži meso. Bio je posebno popularan tijekom ratnih 1990-ih, kada je mesa bilo malo pa se stanovništvo moralo služiti lako dostupnim sastojcima.

8. Granatir

Granatir ili grenadir marš jednostavan je obrok koji se sastoji od tjestenine, luka i krumpira. Tradicionalno se jako začini mljevenom paprikom. Zbog jeftinih sastojaka i visokog udjela ugljikohidrata, ovo je jelo simbol seljačke kuhinje u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, a posebno u Slavoniji, gdje se i danas priprema.

Ako se tjestenina radi bez jaja, ovo je jelo pogodno za vegane.

9. Mandulat

Mandulat ili bademovac je tradicionalna slastica iz Dalmacije, slična talijanskom torroneu i turskoj halvi. Ovaj kolač bez pečenja je napravljen od meda i badema i čini nevjerojatno sladak i kaloričan užitak koji se može konzumirati kao desert ili kao međuobrok.

10. Skradinska torta

Skradinska torta jedinstvena je hrvatska torta podrijetlom iz grada Skradina. Iako se još uvijek vode beskrajne rasprave o pojedinim sastojcima (narančina korica, limunova korica, maraskino, menta, cimet), vjeruje se da još samo nekoliko Skradinjanki ima originalni recept.

Baza se radi od jaja, šećera, likera od ruže, meda i mljevenih oraha. Nakon što je pečena, torta se glazira kombinacijom tamne čokolade, mlijeka i maslaca, a zatim se ukrašava sjeckanim i cijelim orasima. U 15. su stoljeću kolač pravile buduće mladenke neposredno prije prve bračne noći.

Vezani sadržaj:

Vitashop

Najnovije

Najčitanije