Obilježavanje Svjetskog dana nepušenja inicirala je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) još 1987. godine. Svake godine u fokusu je određena tema vezana za štetnost duhanskih proizvoda, važnost prestanka pušenja ili utjecaj duhanskih proizvoda na određene bolesti i stanja.

Pušenje je opasna i teška ovisnost koja uzrokuje brojne probleme, a rizični je čimbenik za nastanak brojnih kroničnih bolesti – od kardiovaskularnih, preko plućnih bolesti pa sve do karcinoma, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Važno je napomenuti kako pušači imaju čak 40 - 50% veći rizik od razvoja teških simptoma i smrti od virusa COVID-19.

• Provjerite kojih 9 dijelova tijela odmah osjete štetne posljedice pušenja!

Kako cigarete truju vaše tijelo?

Teško da postoji dio ljudskog tijela koji nije pod utjecajem cigareta kada pušite. Kao pušač imate veći rizik za pojavu raka u ustima, a duhanski dim također može uzrokovati bolesti desni, karijes i loš zadah. Zubi postaju ružnije žute boje. Pušači mogu imati česte glavobolje, a nedostatak kisika i suženje krvnih žila u mozgu može dovesti do moždanog udara.

Dim prolazi kroz bronhije. Vodikov cijanid i drugi kemijski spojevi u dimu napadaju sluznicu bronha i uzrokuju kronični kašalj kod pušača. Budući da su bronhiji oslabljeni, veća je vjerojatnost za bronhijalne infekcije. Izlučivanje sluzi u plućima je oslabljeno, što također dovodi do kroničnog kašlja. Pušači imaju 10 puta veći rizik da će dobiti rak pluća i emfizem od nepušača.

Učinci pušenja na vaše srce su porazni. Nikotin podiže krvni tlak i olakšava stvaranje krvnih ugrušaka. Ugljični monoksid lišava krv kisika i dovodi do razvoja nakupina kolesterola na stjenkama arterija. Svi ovi učinci dovode do povećanog rizika od srčanog udara. Osim toga, slaba cirkulacija koja proizlazi iz nakupljanja kolesterola može izazvati moždani udar, gubitak cirkulacije u prstima i impotenciju.

Katran u dimu može izazvati rak jednjaka i ždrijela. Pušenje uzrokuje povećano lučenje želučane kiseline, što dovodi do žgaravice i čira na želucu. Pušači imaju veću stopu smrtonosnog raka gušterače. Mnogi karcinogeni spojevi iz cigareta se izlučuju u mokraći gdje njihova prisutnost može dovesti do raka mokraćnog mjehura, što je često kobno. Visoki krvni tlak zbog pušenja može oštetiti bubrege.

Zdravstveni učinci pušenja su rezultati koje možemo mjeriti. Četrdeset posto ljudi koji su teški pušači će umrijeti prije nego što dođu do starosne dobi za umirovljenje, u odnosu na samo 18 posto nepušača. Žene koje puše imaju povećan rizik od raka vrata maternice, a trudnice koje puše riskiraju zdravlje svoje nerođene bebe.

Nikotin čini pušače ovisnicima jer pruža taj osjećaj koji pušači vole. Ubrzava rad srca, krvni tlak i disanje, i čini da se pušač osjeća budnije. Nažalost, ovi učinci prestaju nakon 20 minuta tako da pušač treba još nikotina.

Acetaldehid, nusprodukt i dima cigareta i alkohola, ima neka sedativna svojstva. Ugljični monoksid u cigaretama čini da se osjećate kao u sobi punoj dima bez dovoljno zraka. Ovi spojevi čine da neki ljudi osjećaju napetosti, ljutnju ili jake emocije.

Za mnoge, čin pušenja postaje utješan ritual. Pušač može biti uključen u privatnu fantaziju koja ublažava osjećaj dosade i besmisla. Pušenje može ići ruku pod ruku s drugim aktivnostima, kao što je pijenje kave ili alkohola. Ovi aktivatori su razlog zašto odvikavanje od pušenja uključuje više od samih cigareta.

No, dobra vijest je da kada prestanete pušiti vaše tijelo se počinje oporavljati. Deset godina nakon prestanka pušenja vaše tijelo popravi većinu štete uzrokovane pušenjem.

• Prestat ću pušiti: trik s dva popisa može biti dobar početak

Koje su prednosti prestanka pušenja?

Hrvatski zavod za javno zdravstvo ističe da su prednosti prestanka pušenja brojne, a neke su vidljive gotovo odmah:

• U prvih 20 minuta bez cigarete snižava se puls i krvni tlak
• Unutar 12 sati razina ugljičnog monoksida u krvi dolazi na razine normale
• Između 2 i 12 tjedana od prestanka pušenja cirkulacija se poboljšava i kapacitet pluća se povećava
• Između 1 i 9 mjeseci od prestanka pušenja kašalj i kratkoća daha se smanjuju
• Nakon 1 godine od prestanka pušenja rizik od koronarne bolesti srca otprilike je upola manji od rizika pušača
• Nakon 5 do 15 godina od prestanka pušenja rizik od moždanog udara smanjuje se na razinu rizika kod nepušača
• 10 godina od prestanka pušenja rizik od raka pluća smanjuje se za otprilike pola rizika kojeg imaju pušači te se smanjuje rizik od raka usta, grla, jednjaka, mokraćnog mjehura, vrata maternice i gušterače
• 15 godina od prestanka pušenja rizik od koronarne bolesti srca jednak je riziku kod nepušača.

Savjeti kako prestati pušiti

Najčešću prepreku u prestanku pušenja većini pušača predstavljaju situacije poput ispijanja kave, druženja s drugim pušačima, pauze na poslu i slične prilike u kojima su navikli zapaliti cigaretu.

Ovo su četiri jednostavna savjeta koja mogu pomoći u suzbijanju želje za cigaretom:

1. Odgoda: Odgodite što duže prije nego što ćete popustiti svom porivu.

2. Duboko disanje: Udahnite duboko 10 puta kako biste se opustili dok poriv ne prođe.

3. Pijte vodu: Pijenje vode zdrava je alternativa pušenju.

4. Radite nešto što će vam odvući pažnju: Istuširajte se, čitajte, otiđite u šetnju, slušajte glazbu.

I zapamtite: kod pušenja, oni koji prestanu su uvijek pobjednici!