Giht

Giht

Giht
  • Objavljeno: Petak, 18.09.2020.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Važno je istaknuti da povišena razina mokraćne kiseline u krvi može postojati bez znakova bolesti i sve osobe s tim stanjem ne oboljevaju od gihta.
Kategorija: Zglobovi

Giht - simptomi

Ako veći talog kristala iz zglobne hrskavice prodre u zglobni prostor nastaje akutna upala zgloba. Zglob je otečen, crven i topao a bolesnik nije sposoban ni za kakav pokret pa mu i sam pritisak pokrivača smeta. Prvi napad gihta najčešće pogađa zglob nožnog palca. Napad traje određeno vrijeme a zatim prođe i bolenik se osjeća potpuno zdravim dok se isti napad ne ponovi. S vremenom napadi su sve češći, jači i dulje traju, a mogu biti zahvaćeni i drugi zglobovi, kao koljeno, skočni zglob, lakat, zglobovi prstiju šaka. Na kraju se mogu razviti deformacije zglobova, s posljedičnim invaliditetom.

Kod dugotrajnog gihta često se stvaraju potkožni čvorići (tzv. tofi), a to su nakupine kristala mokraćne kiseline i bezbolni su, osim u akutnim napadima kada mogu biti osjetljivi. Također mogu nastati bubrežni kamenci zbog povećanog izlučivanja mokraćne kiseline putem bubrega.

Što je giht?

Mokraćna ili urična kiselina je razgradni produkt aminokiseline purina, koja se nalazi u mnogim prehrambenim namirnicama. Budući da se povećana količina mokraćne kiseline ne može održati u otopljenom stanju u krvi, stvaraju se kristali koji se talože u tkivima, najviše u zglobnoj hrskavici, ali i u drugim tkivima npr. bubrezima, srcu i mozgu, a često i u hrskavici uške.

Važno je istaknuti da povišena razina mokraćne kiseline u krvi može postojati bez znakova bolesti i sve osobe s tim stanjem ne oboljevaju od gihta. Ali, ako se stvore kristali mokraćne kiseline, može nastati giht.

Giht je relativno rijedak u Europi i SAD-u (manje od 1% stanovništva), iako se procjenjuje da oko 10% odraslih muškaraca u Sjevernoj Americi ima povećanu razinu mokraćne kiseline u krvi. Bolest je vrlo rijetka u mlađih od 40 godina, a učestalost raste s dobi. Znatno češće se javlja u muškaraca, naročito do 65 godine života, a kod žena češće u postmenopauzi. Također je već stoljećima poznato obiteljsko pojavljivanje gihta.

U našoj zemlji je giht češći u Dalmaciji (1.7%) nego u drugim krajevima Hrvatske, u kojima je učestalost podjednaka onoj u zemljama Evrope (oko 1%). U Dalmaciji je također češća pojava povišene mokraćne kiseline u krvi, što se pripisuje genetskim, ali i nekim okolišnim faktorima kao što su kronična dehidracija i prehrana bogata purinom.

Giht - faktori rizika za obolijevanje

Osim prirođenog poremećaja u metabolizmu mokraćne kiseline, rizični čimbenici za nastanak gihta su i prekomjerna tjelesna težina, povišen krvni tlak i umjeren do visok unos alkohola. Neki lijekovi za izmokravanje (tiazdski diuretici), aspirin i lijekovi protiv tuberkuloze, mogu povisiti razinu mokraćne kiseline u krvi. U osoba koje imaju sklonost nastanku gihta, povišena temperatura, dehidracija, ozljede zgloba, visoki unos alkohola ili operativni zahvat mogu neposredno izazvati napad gihta.

Giht - dijagnosticiranje

Dijagnoza se postavlja prema karakteru i lokalizaciji upale zgloba te prema laboratorijskim nalazima povećanja mokraćne kiseline u krvi.

Najpouzdanija metoda za dokazivanje uričkog artritisa je utvrđivanje kristala mokraćne kiseline u zglobnom prostoru. To se obavlja posebnom iglom koja se uvodi u zglob (artrocenteza) i u uzorku tekućine iz upaljenog zgloba se mikroskopski određuje prisutnost kristala. Procedura se izvodi u lokalnoj anesteziji.

U kasnijoj fazi bolesti se na rendgenskim snimkama zglobova mogu uočiti i pratiti promjene u izgledu zahvaćenih zglobova.

Giht - liječenje

U akutnom napadu se, uz mirovanje, propisuju lijekovi koji suzbijaju upalu i bol (nesteroidni protuupalni lijekovi). Također se za olakšavanje boli, kao i sprječavanje budućih napada koristi lijek kolhicin. To je najstariji djelotvorni lijek protiv gihta. Kada se uspjeh u liječenju uznapredovalog gihta ne postigne kolhicinom ili nesteroidnim protuupalnim lijekovima, tada se propisuju kortikosteroidi.

U dugoročnom liječenju gihta koriste se lijekovi koji sprječavaju stvaranje mokraćne kiseline (alopurinol) ili koji pospješuju izlučivanje mokraćne kiseline bubrezima (probenecid).

Također je važno provoditi mjere za sprječavanje napada gihta. To uključuje redukciju tjelesne težine, dovoljan unos tekućine, pravilnu prehranu i smanjen unos alkohola. U prehrani treba izbjegavati namirnice bogate purinom: iznutrice, mesne prerađevine, perad, školjke, sardine u ulju, kvasac, grahorice, gljive. Prema nekim saznanjima, povrće bogato purinom kao špinat, šparoge, cvjetača, prokulice ne povisuju rizik za napad gihta.
Uz pravilno liječenje i mjere prevencije giht se može uspješno držati pod kontrolom, što omogućuje većini bolesnika da žive normalan život.

Vezane teme

Sponzorski članci

Napomena

Sumnjate li na pojedinu bolest i/ili stanje uvijek zatražite savjet liječnika ili ljekarnika. Nikad ne odgađajte posjet liječniku i ne zanemarujte savjet profesionalnog medicinskog osoblja zbog nečega što ste pročitali na portalu CentarZdravlja.

Sadržaj portala nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen osobnim potrebama pojedinog korisnika.

Ako osjećate bol u prsima nazovite 194 odmah!