Mumije nam pokazuju kako su srčane bolesti drevni problem

Najraniji poznati slučaj koronarne bolesti je otkriven kod 3550 godina stare mumije egipatske princeze. Živjela je između 1580. i 1550. godine prije Krista, a umrla je u ranim 40-ima, objašnjavaju istraživači.

Njihova istraživanja koja su uključivala CT cijelog tijela, utvrdila su kako ovo nije jedinstven slučaj. Oko 45 posto od 43 druge mumije također su pokazivale dokaze ateroskleroze, to jest nakupljanje plaka u arterijama.

Rezultati upućuju na to da je ateroskleroza zadesila ljude prije puno vremena te da nije samo moderna bolest.

„Naime, o koronarnim arterijama ili srčanim bolestima mislimo kao o posljedici modernog načina života, uglavnom zbog toga što je povećan njen postotak u zemljama u razvoju kako one postaju sve više zapadnjački orijentirane," objašnjava dr. Gregory S. Thomas, glavni istraživač i profesor s University of California.

„Ovi podaci ukazuju na kariku koja nedostaje u našem razumijevanju bolesti srca, a isto tako nam pokazuju da nismo tako različiti od naših najstarijih predaka," predlaže dr. Thomas, a prenosi US News.

Genetski čimbenici povezani s aterosklerozom možda igraju važniju ulogu u bolesti nego što se mislilo, dodatno ističu istraživači.

Većina ateroskleroza u mumijama je bilo smješteno u velikim arterijama, uključujući abdominalnu aortu. No, ateroskleroza je također pronađena i u malim važnim arterijama. Oko 7 posto mumija je imalo prepreke u srčanim arterijama, što može uzrokovati srčani udar, a 14 posto je imalo blokadu u arterijama koje vode u mozak, što može izazvati moždani udar.

Znanstvenici ističu kako im proučavanje mumija nije pomoglo da utvrde točan uzrok smrti, no ističu kako drevni egipatski spisi opisuju simptome koji su u skladu sa srčanim bolovima u grudima.