Europarlamentarci su 7. travnja na sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu potvrdili tekst Rezolucije o pravu na popravak čime je doneseno i službeno stajalište Parlamenta o ovoj izuzetno važnoj temi za potrošače.

Izglasana Rezolucija građanima bi dugoročno trebala olakšati popravak proizvoda, osigurati dostupnost zamjenskih dijelova proizvoda te omogućiti potrošačima da prilikom kupnje proizvoda dobiju informacije o očekivanom trajanju proizvoda pri njegovoj uobičajenoj uporabi kao i mogućnosti njegovog popravka.

77% potrošača bi radije popravilo svoje proizvode nego kupovalo nove

Europski parlament navodi četiri razloga za donošenje zakona o pravu na popravak. Prema istraživanju Eurobarometra, 77% potrošača u EU-u radije bi popravilo svoje proizvode nego kupilo nove, ali ih u konačnici moraju zamijeniti ili odbaciti zbog troškova popravaka i nedostupnosti usluga.

Još jedna prepreka održivijoj potrošnji je planirano zastarijevanje: neki su proizvodi dizajnirani da propadnu nakon određenog vremena ili količine upotrebe. U nekim slučajevima, dijelovi uređaja su ugrađeni tako da se ne mogu izvaditi i zamijeniti.

Elektronika je najbrže rastući izvor otpada u EU-u. U 2017. prikupljeno je više od 3,5 milijuna tona elektronike, a samo 40 % je reciklirano.

Popravci elektroničkih uređaja bili bi dobri za okoliš jer bi doveli do smanjenja korištenja resursa, manje emisije stakleničkih plinova i manje potrošnje energije.

„Rezolucijom dajemo odgovore na probleme s kojima se potrošači susreću pri popravku proizvoda. S obzirom na to da su trajanje popravaka, nedostatak zamjenskih dijelova proizvoda, cijena popravka u odnosu na kupnju novog uređaja i nedostupnost servisa za popravak identificirani kao glavni problemi, Rezolucija koju smo izglasali dugoročno bi trebala olakšati popravak proizvoda, osigurati dostupnost zamjenskih dijelova proizvoda te omogućiti potrošačima da prilikom kupnje proizvoda dobiju informacije o očekivanom trajanju proizvoda pri njegovoj uobičajenoj uporabi kao i mogućnosti njegovog popravka. Dodatno, prakse koje neopravdano ograničavaju pravo na popravak ili dovode do kvarenja proizvoda trebale bi se po tekstu Rezolucije smatrati apsolutno nepoštenim poslovnim praksama“, rekao je doc.dr.sc. Tomislav Sokol, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu.