1989. FDA je ograničila unos kofeina u lijekovima bez recepta na 200mg/dozi. Zapravo uzrok akutne toksičnosti kofeina je najčešće ingestija koncentriranih proizvoda.

Kofein ima utjecaj na središnji živčani sustav i kardiovaskularni sustav uz metaboličke efekte a svi ovise o uzetoj količini. Prosječna doza kofeina je od 85 do 250mg, što se odnosi na oko 1 ? 3 šalice kave, a učinak je osjećaj pribranosti, smanjen osjećaj umora, te olakšan tijek misli. Kod viših doza, od 250 500mg rezultira osjećajem nemira, nervozom, nesanicom i drhtavicom. U visokim dozama može uzrokovati tzv. hiperadrenergički sindrom s cerebralnim napadima i kardiovaskularnom nestabilnošću.

S obzirom na to da predoziranje kofeinom nije tako neuobičajeno, treba biti svjestan njegovih učinaka kako bi se moglo brzo prepoznati. Kofein se nalazi u krvi već 5 minuta nakon uzimanja, najviša koncentracija u krvi je nakon 30 do 60 minuta. Metabolizira se putem jetara i nestaje iz organizma u prosjeku od pola sata do 5-8 sati u zdravih nepušača (kod pušača je izlučivanje ubrzano).

Smrti uzrokovane toksičnim učinkom kofeina su rijetke i ali su ipak opisane, i to nastaju zbog poremećaja ritma srca, cerebralnih napada te aspiracije povraćenog sadržaja. Kobna doza u odraslih je 10g, a preporučeno je da unos ne bi trebao prelaziti 500 mg /danu. Kod male djece već doze od 78 mg/kg mogu uzrokovati izraćene neželjene reakcije.

Simptomi: - SŽS glavobolja, anksioznost, uzbuđenost, tremor, smetenost, psihoza, napadaji. -kardiovaskularni sustav lupanje srca ili ubrzan rad srca, bol u prsima, snižen krvni tlak - probavni sustav mučnina i povraćanje, bolovi u trbuhu, proljev, anoreksija - proširene zjenice koje reagiraju na svjetlost - ubrzano disanje

Kod sumnje na trovanje kofeinom treba misliti i na neka druga stanja koja mogu imati slične simptome: zloporaba droga i alkohola, panični poremećaji, anksiozni napadaji, uzimanje amfetamina, antikolinergika, antidepresiva, antihistamina, metamfetamina, simatomimetika, teofilina, hormona štitnjače, te sindromi apstinencije i još neka druga stanja.

Liječenje: kod sumnje na trovanje kofeinom, pogotovo ako postoje izraženi simptomi treba zvati HMP, osigurati dišni put i i provjeravati vitalne znakove (disanje, puls) uz provjeru svijesti. Kada dođe tim, stavit će kisik, monitor srčane funkcije te izmjeriti šećer u krvi. Ako pacijent ima napadaje ili je izrazito anksiozan primit će benzodiazepin (npr. diazepam).

Najopasnije stanje kod trovanja kofeinom su poremećaji ritma srca. Ostala stanja koja utječu na smrtnost su cerebralni napadi, infarkt srca, nizak krvni tlak, poremećaji elektrolita u krvi, te aspiracija kod povraćanja. Uglavnom se daju lijekovi kod pojave cerebralnih napada, zatim poremećaja srčanog ritma, za stabilizaciju krvnog tlaka uz korekciju poremećaja šećera i elektrlita u krvi.

Eventualno se može dati aktivni ugljen da bi se smanjila apsorpcija nakon uzimanja veće količine, ali to je djelotvorno samo ako se uzme unutar 1 sat od ingestije. Ispiranje želuca se najčešće ne radi jer se kofein vrlo brzo apsorbira.

Liječenje nakon spomenutog akutnog događaja najčešće uključuje konzultacije kod psihijatra (osobito ako je pacijent namjerno uzeo veću količinu preprarata koji sadržavaju kofein ili ima već neki od prije poznati psihički poremećaj).

Većina ljudi danas nije svjesna opasnosti kofeina a također nisu svjesni ni u kojim se preparatima i u kojim količinama nalazi kofein (npr. energetski napitci i biljni preparati). Svakako da treba pratiti koliko unosimo kofeina uz izbjegavanje koncentriranih oblika koji sadržavaju velike količine kofeina.

Za Mojdoktor:
Maja Vajagić, dr.med.