Doručak u djevojčica i dječaka

Dobrobiti doručka mogle bi se razlikovati kod djevojčica i dječaka, objavljeno je na stranicama Reuters Healtha.

Nova studija opisuje da adolescenti i mladi odrasli ljudi mogu imati slabiju pozornost u školi kada preskoče doručak. Čak štoviše, učinci nedostatka toga obroka različiti su u mladića i djevojaka.

Dr. Katharina Widenhorn-Mueller s Ulm University i njezini kolege uočili su u medicinskom časopisu "Pediatrics" da su muškarci lošije raspoloženi ako odu od kuće bez doručka, i to je negativno utjecalo na njhovu vizualno-prostornu memoriju, ali isto nije opisano kod djevojaka.

Dok su roditelji i učitelji često raspravljali o tome da je doručak iznimno važan za uspjeh u školi, jedan pregled više od 50 godina istraživanja navedene teme pokazao je da su !dokazi za podupiranje doručka dvosmisleni.!, istaknula je Widenhorn-Mueller s timom.

Da bi ispitali učinke doručka na učenje učenika i studenata u njihovoj prirodnoj okolini, istraživači su promatrali 104 učenika i studenta u dobi od 13 do 20 godine. Polovica njih jela je standardizirani doručak prvog dana studije i druga polovica nije, nakon čega su obje skupine ispitane s različitim testovima kognitivnih funkcija i upitnika za procjenu njihova raspoloženja. Nakon tjedan dana, skupina koja je jela doručak je gladovala i ponovljeni su testovi, i obrnuto.

Redoviti doručak nije utjecao na sposobnost učenika i studenata da održe pozornost, ali su se svi osjećali budniji nakon doručka. Dječaci su izjavili da su bili bolje raspoloženi nakon doručka, dok su istodobno imali bolje rezultate na području vizualno-prostorne memorije.

Postoji više načina na koje bi doručak mogao pozitivno utjecati, rekli su istraživači. Mogao bi ljudima dati energiju i hranjive tvari potrebne za proizvodnju signalnih molekula u mozgu poznatih kao neurotransmiteri, a proteini, ugljikohidrati i masti koji se nalaze u obroku mogli bi također utjecati na raspoloženje.

"Alternativno, ako se doručak jede s drugim učenicima ili studentima ili s članovima obitelji, onda bi socijalna interakcija mogla voditi do veće budnosti, preduvjeta za uspješno izvršavanje kognitivnih zadataka.", napisali su. Istraživači su zaključili da bi bilo potrebno provesti više istraživanja o razlikama u spolovima koje su uočili.

Za MojDoktor: Maja Vajagić,dr.med.