Koliko često Hrvati zbog bolesti izostaju s posla i koliko uopće brinu o svom zdravlju

Koliko često Hrvati zbog bolesti izostaju s posla i koliko uopće brinu o svom zdravlju

Koliko često Hrvati zbog bolesti izostaju s posla i koliko uopće brinu o svom zdravlju
  • Objavljeno: Srijeda, 13.11.2019.
  • Broj pregleda: 49
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: 123RF

Kategorija: Zanimljivosti

Statistički podaci pokazuju kako je svakoga dana gotovo 50 tisuća građana Hrvatske na bolovanju. Činjenica je da naši građani sve više izostaju s posla zbog bolesti, kako sezonski, tako i kronično. Te statistike ukazuju na veliki trošak za sustav i poslodavce te veliki broj radnih dana izgubljenih zbog nekada jednostavnih tegoba koje je moguće spriječiti poput respiratornih infekcija i prehlada.

Akutne respiratorne infekcije, odnosno akutne upalne bolesti dišnoga sustava najčešće su infekcije suvremenog čovjeka jer čine dvije trećine svih infekcija. Time su one i najučestalije bolesti čovjeka uopće. Odrasli u prosjeku obole 3 do 5 puta na godinu, djeca obolijevaju češće, u prosjeku 4 do 7 puta, a ona s boravkom u kolektivu (dječji vrtići) još češće - i do 10 puta na godinu. U zdravstvenoj službi u Hrvatskoj godišnje se registrira 2,5 milijuna bolesnika s akutnim respiratornim infekcijama.

Dodaci prehrani

Iako su sistematski pregledi obavezni u dječjoj i školskoj dobi, kao i na početku studija, u odrasloj dobi njihova učestalost u nas ovisi uglavnom o dobroj volji ili o zahtjevima poslodavca. Moć prehrane i dodataka prehrani najbolje se ogleda u prevenciji, a upravo se u tom segmentu često zaboravlja na prehranu u hrvatskoj populaciji. Znatno je veći interes za promjenama prehrane i dodacima prehrani kad se bolest već pojavila, a tada je za povoljan učinak potrebno znatno više truda. Iako svijest o primjeni pripravaka za potporu imunosnom sustavu raste, kako kod roditelja, tako i u odrasloj populaciji, još uvijek postoji prostor za napredak.

''Trend konzumacije dodataka prehrani u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina je u porastu, čime se polako počinjemo približavati razvijenim europskim zemljama. Rezultati istraživanja pokazuju kako više od polovice odrasle populacije uzima neki dodatak prehrani. Isto tako, zanimljiv je profil kupaca dodataka prehrani. To su češće žene nego muškarci, a uočen je i veći udio kupaca većeg stupnja obrazovanja, te većih osobnih primanja'', ističe nutricionistica Petra Vlak koja ističe kako je važno konzumirati dodatke prehrani.

''Potrebe za vitaminima i mineralima različite su ovisno o životnoj dobi i specifičnim potrebama pojedinih populacijskih skupina. Stoga je odabir dodataka prehrani pogodnog za pojedinu dobnu skupinu definiran pojedinim ključnim nutrijentima i tvarima porijeklom iz hrane i bilja koji mogu imati dodatne koristi u pojedinim situacijama. Ako govorimo o tome kako ojačati imunosni sustav i olakšati borbu protiv gripe i prehlade, rezultati istraživanja provedenog na plazmoliziranom biljnom kvascu pokazali su kako se može koristiti kao djelotvorno oružje u borbi protiv gripe i prehlade. Osim što jača imunološki sustav, poboljšava opće stanje i vitalnost, a djeluje i na smanjenje razina stresa'', govori nutricionistica Vlak.

Što možemo učiniti kako kako bi spriječili bolesti, pročitajte ovdje.

Vezani članci:

Najčitanije zanimljivosti