Prehrana u trudnoći i ranoj fazi života utječe na ponašanje i inteligenciju djece

Sve je više pokazatelja da prehrana u trudnoći majke i ranoj fazi života djece „programira" dugoročno zdravlje, razvoj mozga i razinu inteligencije te da su pojedine nutritivne tvari izuzetno važne za te procese.

To potvrđuje istinitost popularne izreke „ono si što jedeš" i njen značaj za razvoj inteligencije kod djece.

Znanstvenici su proveli petogodišnje istraživanje koje je obuhvatilo stotine europskih obitelji s malom djecom. Autori istraživanja su promatrali učinke vitamina B, folne kiseline, majčinog i adaptiranog mlijeka, željeza, joda i omega-3 kiselina na kognitivni, emocionalni i bihevioralni razvoj djece u razdoblju od prije rođenja do devete godine života.

Istraživanje je otkrilo da folna kiselina, koja se u nekim zemljama Europske unije preporuča trudnicama u prvom tromjesečju trudnoće, može smanjiti vjerojatnost problematičnog ponašanja tijekom ranog djetinjstva.

Prehrana bogata masnom ribom također je blagotvorna, ne samo zbog omega-3 kiselina koje imaju važnu ulogu u izgradnji moždanih stanica, već i zbog joda koji pozitivno utječe na čitalačke sposobnosti kod djece od devet godina.

"Važno je paziti na prehranu tijekom trudnoće i u ranoj fazi života djeteta te po mogućnosti dojiti što dulje, jer takva 'dobra prehrana' može pozitivno utjecati na mentalne sposobnosti u kasnijem djetinjstvu", izjavila je voditeljica istraživanja prof. Cristina Campoy i dodala kako "Ipak, buduće studije trebale bi istražiti genetske varijacije kod majki i djece kako bi bilo moguće pružiti im najbolji savjet. Ovo je relativno novo područje puno izazova!"

Brojni drugi čimbenici također mogu utjecati na mentalne sposobnosti djece, uključujući razinu obrazovanja roditelja, njihov socioekonomski status i dob te genetsku pozadinu majke i djeteta.

Oni mogu utjecati na obradu i prijenos različitih nutritivnih tvari tijekom trudnoće i dojenja, a time i na razvoj mentalnih sposobnosti.