Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Zdravstveni rizici pasivne inhalacije aerosola iz e-cigareta

Zdravstveni rizici pasivne inhalacije aerosola iz e-cigareta

Zdravstveni rizici pasivne inhalacije aerosola iz e-cigareta
  • Objavljeno: Četvrtak, 06.07.2017.
  • Broj pregleda: 118
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Posljednja ispitivanja govore u prilog tomu da bi se pasivnu izloženost izdahnutim aerosolima osoba koje se nalaze u okolini korisnika e-cigareta trebalo smatrati potencijalno štetnom za zdravlje.

Izdahnuti aerosoli zagađuju zrak, jer sadrže ultrafine čestice kao i 1,2-propanediol, neke hlapljive organske spojeve i teške metale te nikotin. Razine nekih metala u zraku s izdahnutim aerosolima, kao što su nikal i krom, čak su i više u usporedbi s onima u slučaju izloženosti pasivnom pušenju. No ukupno uzevši, s izuzetkom teških metala, razine drugih čestica, nikotina, acetaldehida i formaldehida ipak su niže u zraku s izdahnutim aerosolom u odnosu na onaj s izdahnutim duhanskim dimom. Za sada nije poznato hoće li povećana izloženost otrovima i česticama u izdahnutom aerosolu dovesti i do povećanog rizika od bolesti i smrti među pasivnim inhalatorima kao što je slučaj kod pasivnih pušača i njihovoj izloženosti duhanskom dimu, no postoje određeni epidemiološki dokazi iz studija o okolišu koji ukazuju na štetne učinke čestica iz bilo kojeg izvora nakon kratkotrajne i dugoročne izloženosti, što znači da mjere javnog zdravstva trebaju težiti postizanju najnižih mogućih koncentracija.

Aerosoli iz e-cigareta nisu stoga samo „vodena para“, kako se često tvrdi u promidžbenim materijalima, već predstavljaju i ozbiljnu opasnost za zdravlje, posebno djece, adolescenata i trudnica. S druge strane, kao zamjena za konvencionalne cigarete i druge duhanske proizvode, za pušače e-cigarete ipak predstavljaju manje toksičnu varijantu, premda razine smanjenog rizika za sada još uvijek nisu poznate.

Zdravstveni rizici inhaliranja

Tipičnom uporabom e-cigarete stvara se aerosol koji, uz nikotin, najčešće uključuje: glikole, aldehide, hlapljive organske spojeve (VOC), policikličke aromatske ugljikovodike (PAH), specifične duhanske nitrozamine (TSNA), glioksal, metilglioksal, diacetil, acetol, metale, silikatne čestice i druge elemente.

Uz to, tipičnom uporabom e-cigarete su razine i broj poznatih toksičnih tvari i spojeva u aerosolu ipak bitno niži nego u duhanskom dimu konvencionalnih cigareta, uz izuzetak nekih specifičnih za elektroničke sustave poput glikoksala. No, razine nekih toksičnih tvari u aerosolu poput olova, kroma, nikla i formaldehida kod različitih proizvoda se mogu jako razlikovati, pa čak doseći i više razine od onih u duhanskom dimu.

S obzirom na relativno nedavnu pojavu e-cigareta, dokazi o njenom utjecaju na razvoj mnogih bolesti, naročito malignih, neće biti dostupni još godinama ili čak desetljećima; međutim, dokazi koji se temelje na procjeni kemijskih spojeva u otopinama i aerosolu iz e-cigarete ukazuju na potencijalnu citotoksičnost nekih otopina (koncentracija i broj različitih okusa u otopini), što bi trebalo izazvati zabrinutost i oprez radi uporabe e-cigareta kod trudnica.

Aerosol najčešće sadrži neke kancerogene spojeve i druge toksične tvari koje se nalaze i u dimu duhana, ali u prosječnim razinama od 1-2 reda veličine nižim nego u duhanskom dimu, dok su kod nekih proizvoda utvrđene razine kancerogenih agensa kao što su formaldehid ili akrolein poput onih kod nekih konvencionalnih cigareta.

Isto tako, s obzirom na adiktivnu prirodu nikotina, uporaba e-cigareta može imati štetne učinke tijekom trudnoće i doprinijeti razvoju kardiovaskularnoj bolesti. Iako sam nikotin nije kancerogen, čini se da je uključen u temeljne aspekte biologije malignih bolesti kao i neurodegeneracije. Mogućnosti isporuke nikotina su široke: od vrlo malih, pa sve do količina poput onih iz konvencionalnih cigareta, što ovisi o karakteristikama samog proizvoda, kao i o načinu uporabe i koncentraciji nikotina u otopini, stoga je prisutan i rizik od predoziranja nikotinom ingestijom ili dermalnim kontaktom. Postoji dovoljno dokaza da se upozori na oprez pri uporabi kod djece i adolescenata, te trudnica i žena reproduktivne dobi, radi mogućeg utjecaja od izlaganja nikotinu na razvoj mozga kod fetusa ili adolescenata.

Premda ne postoje egzaktni podaci o tome koliko je uporaba sustava elektroničke dostave nikotina i beznikotinskih sustava „sigurnija“ u odnosu na pušenje konvencionalnih cigareta, postojeći modeli ispitivanja sugeriraju da bi to trebalo biti barem tri puta, da bi se ove sustave moglo smatrati potencijalnom javnozdravstvenom dobrobiti.

Komentari

Najčitanije zanimljivosti