Doktorica Lesnikar objašnjava utjecaj vremena na javljanje virusa, mogućnosti zaraze, savjetuje kako i kada uzimati lijekove.

Uskoro ćemo zakoračiti u veljaču, što znači da je zima već odavno zagrizla. No, osim što je nastupilo vrijeme zimskih radosti, vrijeme je i bolesti koje ruku pod ruku dolaze s hladnijim danima.

Kako bismo odagnali mitove i zablude o gripi, razgovarali smo s doktoricom Higijensko?epidemiološkog odjela u Maksimiru, Vladimirom Lesnikar.

Utjecaj vremena na povećanu mogućnost zaraze

Zanimalo nas je pogoduje li vrijeme ovih dana širenju gripe. Pritom smo mislili na temperaturu iznad ništice, maglovito vrijeme, južni vjetar i kišu.

Doktorica Lesnikar pojasnila je kako ljudi najčešće misle da vrijeme pogoduje širenju virusa, ali istodobno i demantirala uvriježeno vjerovanje, tvrdeći kako se infekcija prenosi isključivo kapljičnim putem, dakle preko sluznice. No širenje gripe nerijetko je uvjetovano dužim boravkom u zatvorenim prostorijama s osobama koje već posjeduju virus, te na taj način uzrokuju daljnje širenje istog.

Isto tako, doktorica ističe kako se sluznica najčešće suši zbog centralnog grijanja, koje ljudi najčešće pojačaju do maksimuma, što je pogrešno. Naime, zbog toga je iskašljavanje smanjeno pa se virus u tijelu duže zadržava.

Antibiotici dolaze u obzir samo kod bakterijskih oboljenja

Vjerovanje da se gripa može izbjeći prevencijom, krivo je. Lijeka koji bi direktno djelovao nema. Lesnikar savjetuje konzumaciju antibiotika samo ukoliko se stadij bolesti pogorša. Ukoliko imate bakterijsku upalu pluća, uha ili sinusa, posegnite za njima.

Ali, ako imate samo temperaturu i bolove, najčešće simptome gripe, savjetuje samo lijekove za ublažavanje istih. Predlaže konzumaciju tople tekućine u velikim količinama koja olakšava prijeko potrebno iskašljavanje.

Mladi pacijenti neće imati problema ukoliko ne odleže gripu, ali zato bi problema mogle imati osobe starije životne dobi, koje najčešće trpe posljedice, pa tako redovito obole od upale pluća.

Zaraženih zasad nema mnogo

Najčešće žrtve zaraze su djeca školske dobi, no ona najlakše prebole virus. S druge strane osobe starije od 60 godina, kronični bolesnici koji uglavnom imaju problema s bubrezima, jetrom, krvožilnim sustavom, te dijabetičari trpe teške oblike gripe.

Ove godine u Hrvatskoj nije zabilježen veći broj oboljelih, ali su prvi slučajevi zaraze gripom registrirani. Virus je ove godine neznatno izmijenjen od onog prošlogodišnjeg, ali zadržava svoje osobine, od kojih je jedna opasna, a to je sklonost brzim promjenama. Od europskih država epidemiju su zasad zabilježile samo Irska i Portugal.

Dakle, smanjite grijanje u stanu, jedite sezonsko voće i pripazite da se ne prehladite, jer tada imunitet naglo oslabi, pa smo izloženiji virusima koji nas često prikuju za krevet.