Ginekologinja o raku jajnika: "Zovu ga 'tihi ubojica', ali to nije sasvim točno"

Ginekologinja o raku jajnika: "Zovu ga 'tihi ubojica', ali to nije sasvim točno"

Ginekologinja o raku jajnika: "Zovu ga 'tihi ubojica', ali to nije sasvim točno"
  • Objavljeno: Ponedjeljak, 08.05.2023.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: Anita Ferko Marić

U svijetu se godišnje javlja oko 300 000 novih slučajeva karcinoma jajnika dok u Hrvatskoj oboli između 400 i 500 žena. Globalno se po učestalosti nalazi na trećem mjestu ginekoloških maligniteta iza karcinoma tijela i vrata maternice, a u razvijenim zemljama na drugom mjestu odmah iza karcinoma tijela maternice. Nažalost, po smrtnosti zauzima prvo mjesto među ginekološkim karcinomima.

Karcinomi jajnika heterogena su skupina karcinoma, no kada kolokvijalno kažemo rak jajnika, zapravo mislimo na epitelni karcinom, koji čini više od 85% svih karcinoma jajnika. Ostalo su tumori zametnog epitela, specijalizirane strome jajnika i metastatski tumori.

Simptomi raka jajnika

Za rak jajnika se često koristi sintagma "tihi ubojica" što zapravo nije sasvim točno. Suprotno uvjerenju da ovaj karcinom nema ranih simptoma, poznato je da se oni ipak javljaju već i u početnom stadiju bolesti. Nažalost, iako se javljaju već u tom ranom stadiju, simptomi karcinoma jajnika u početku su nespecifični i često ostaju neprepoznati.

Rani nespecifični simptomi:

  • nadutost i nelagoda u donjem dijelu trbuha
  • osjećaj pritiska i/ili bolova u zdjelici ili leđima
  • gastrointestinalne smetnje poput mučnine, povraćanja, zatvora i/ili proljeva
  • smetnje mokrenja (učestalo mokrenje i urgencija)
  • ginekološke smetnje poput nepravilnih krvarenja ili bol pri spolnom odnosu

Opći simptomi:

  • umor
  • gubitak apetita
  • mršavljenje

Navedeni simptomi koji traju dulje vrijeme i teži su od očekivanih zahtijevaju daljnju dijagnostičku obradu.

Uzroci raka jajnika i rizične skupine

Uzrok karcinoma jajnika, kao i većine ostalih karcinoma, uglavnom ostaje nepoznat, iako se s njim u vezu dovode određeni genetski, reproduktivni i okolišni čimbenici. Najvažnija je obiteljska anamneza pozitivna na karcinom jajnika ili dojke s obzirom na to da prosječno četvrtina pacijentica ima nasljednu predispoziciju za obolijevanje.

Osim genetske predispozicije, poznato je da incidencija karcinoma jajnika raste s godinama te je vršak pojavnosti u menopauzalnih žena između 55. i 75. godine života. Valja međutim spomenuti i neke oblike karcinoma jajnika uglavnom vezane za mladu životnu dob (tumori zametnog epitela).
Nadalje, rizik obolijevanja je veći kod žena u kojih je ranije nastupila prva mjesečnica (prije 12. godine života) te kod onih koje su kasnije ušle u menopauzu (nakon 52. godine), kao i kod žena koje nisu rađale.

Kod ranije spomenute skupine žena s genetskom predispozicijom za razvoj bolesti primijećeno je da obiteljska anamneza pozitivna na karcinom jajnika kod krvnih srodnica u prvom koljenu, što uključuje majku, kćer ili sestru, tri puta povećava rizik od nastanka te zloćudne bolesti tijekom života. Opasnost se dodatno povećava ako su dvije ili vise krvnih srodnica u prvom koljenu pozitivne na karcinom jajnika ili su oboljele od karcinoma dojke prije menopauze.

Otkrivanje raka jajnika

Još uvijek ne postoji znanstveno potvrđena dijagnostička metoda za rano otkrivanje karcinoma jajnika, a budući da u početku ne daje specifične simptome koji bi uputili upravo na tu bolest, najčešće se dijagnosticira kad je već metastazirao. Prosječno će samo četvrtina pacijentica u trenutku postavljanja dijagnoze biti u 1. stadiju bolesti i sukladno tome imati izvrsno dugoročno preživljenje. Čak dvjema trećinama pacijentica bolest se dijagnosticira u uznapredovaloj fazi.

Nužne su i važne redovite ginekološke kontrole, koje obuhvaćaju detaljnu osobnu i obiteljsku anamnezu uz prepoznavanje rizičnih čimbenika te vaginalni, palpacijski i ultrazvučni pregled koji se po potrebi proširuju drugim dijagnostičkim metodama.

Konačna dijagnoza karcinoma jajnika postavlja se patohistološkim pregledom tkiva odstranjenog operativnim zahvatom te o tom nalazu uvelike ovisi daljnji tijek liječenja.

Liječenje raka jajnika

U liječenju karcinoma jajnika u prvom se redu koriste kirurška i kemoterapija, iako cjelokupno liječenje uključuje i druge metode. Izbor i plan liječenja ovise o mnogo faktora kao što su stupanj proširenosti bolesti, tip tumora, dob, opće stanje pacijentice i dr. Ovisno o tome metode liječenja se koriste zasebno ili se pojedini oblici kombiniraju. Primarni oblik liječenja jest kirurški te podrazumijeva odstranjenje ginekoloških organa - jajnika, jajovoda i maternice te ostatnog makroskopski vidljivog tumorskog tkiva.

Rak jajnika i metastaze

Karcinom jajnika uglavnom se širi – metastazira - ljuštenjem stanica, čime se one mogu implantirati na bilo koje mjesto u trbušnoj šupljini stvarajući tako nova žarišta na površini drugih organa. Osim toga, može se proširiti na druge organe putem limfe, izravnim rastom primarnog tumora te posljedičnim zahvaćanjem drugih organa u trbušnoj šupljini i putem krvi.

Karcinomi jajnika najčešće su jednostrani, rijetko obostrani, ali maligni tumori koji metastaziraju u jajnik iz nekih drugih primarnih sijela gotovo uvijek su obostrani.

Prevencija raka jajnika

Ne postoji siguran način da se spriječi pojava karcinom jajnika, osim profilaktičkog kirurškog uklanjanja jajnika i jajovoda što se savjetuje pojedinim skupinama pacijentica koje su nositeljice određenih genskih mutacija povezanih s nastankom ovog karcinoma.

Kod niskorizičnih žena opće populacije u prvom redu se treba pridržavati zdravih životnih navika - raznovrsne i uravnotežene prehrane, redovite tjelovježbe, održavanja normalne tjelesne težine, nepušenja.

Protektivnim su se pokazale trudnoće, rađanje i dojenje te dugotrajnije uzimanje oralne hormonske kontracepcije.

Vezani sadržaj:

Vitashop

Najnovije

Najčitanije