Zdravstveni vremeplov, 2. svibnja: Sir John Eccles i njegova potraga za tajnama uma

Na današnji dan 2. svibnja 1997. godine svijet je izgubio jednog od najvećih istraživača mozga i uma - Sir Johna Caledonisa Ecclesa, australskog neurofiziologa čija su otkrića o komunikaciji između živčanih stanica transformirala naše razumijevanje moždanih funkcija.

Eccles je svoju znanstvenu karijeru posvetio rješavanju jedne od najvećih zagonetki biologije - kako neuroni komuniciraju jedni s drugima. Koristeći mikroelektrode za bilježenje električnih signala iz pojedinačnih neurona, Eccles je pružio prvi detaljan opis sinaptičke transmisije - procesa kojim jedna živčana stanica komunicira s drugom. Otkrio je da su neki sinapsi "ekscitacijski" (potiču aktivnost u ciljnom neuronu), dok su drugi "inhibicijski" (smanjuju aktivnost). Ovo temeljno otkriće postalo je kamen temeljac moderne neuroznanosti.

Za svoj rad, Eccles je 1963. godine podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju odnosno medicinu s Alanom Lloydom Hodgkinom i Andrewom Fielding Huxleyem, koji su istraživali električne signale u živčanim vlaknima. Zajedno, njihov rad transformirao je naše razumijevanje živčanog sustava na staničnoj razini.

No, Ecclesa je zanimalo više od same fiziologije mozga - fascinirale su ga filozofske implikacije njegovih otkrića. Kako fizička aktivnost neurona stvara subjektivno iskustvo svijesti? Ovo pitanje, poznato kao "mind-brain problem" ili problem odnosa uma i mozga, postalo je središnja tema njegovog kasnijeg rada.

Za razliku od mnogih svojih kolega znanstvenika, Eccles je zagovarao dualistički pogled, sličan onome filozofa Karla Poppera s kojim je i surađivao. Vjerovao je da, iako je mozak materijalan organ koji funkcionira prema fizičkim zakonima, svijest ili um nije u potpunosti svodiv na fizičke procese. U knjigama poput "The Self and Its Brain" predlagao je da bi kvantni procesi mogli biti most između fizičkog mozga i nematerijalnog uma.

Ove filozofske pozicije ponekad su ga dovodile u sukob s prevladavajućim materijalističkim stavovima u neuroznanosti, ali su također potaknule važne rasprave o prirodi svijesti koje se nastavljaju i danas.

Sir John Eccles preminuo je u 94. godini života, ostavivši za sobom bogato nasljeđe znanstvenih otkrića i filozofskih promišljanja. Od mikrorazine sinapsi do velikih pitanja o prirodi svijesti, njegov rad prožima naše razumijevanje najsloženijeg organa u ljudskom tijelu.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 1. svibnja: Santiago Ramón y Cajal – Umjetnik koji je nacrtao tajne mozga
• Zdravstveni vremeplov, 30. travnja: Eugen Bleuler – Čovjek koji je dao ime shizofreniji
• Zdravstveni vremeplov, 29. travnja: Prva institucija za istraživanje raka – Priča o Roswell Park centru