Dječja paraliza

Što je dječja paraliza?

Dječja paraliza ili poliomyelitis je infektivna bolest. Nastaje kao posljedica virusne upale sive supstance prednjih rogova kičmene moždine. Oboljenje se može ispoljiti s temperaturama i upalama živaca, a ostavlja kao posljedicu paralitičnu kljenut i smanjenje pokretljivosti. U 1954. godini iza poznate masovne epidemije došlo je do velikog preokreta u prevenciji poliomyelitisa. Uvedena je aktivna imunizacija i to dvjema vrstama cjepiva "ubijenim virusima" i "živim" (oslabljenim) virusima.

Zahvaljujući ovim svojstvima cjepiva od tada se provode masovna cijepljenja i docjepljivanja, pa ova opaka bolest više ne predstavlja velik zdravstveni problem. Ipak još uvijek među nama viđamo veliki broj osoba s posljedicama te bolesti. Novi slučajevi javljaju se kod neimuniziranih osoba, kako djece tako i odraslih. U ovu skupinu kljenuti ubrajamo i one koje su izazvane nizom novih virusa, od kojih su neki veoma srodni poliovirusu. Tako ćemo još dugo biti izloženi napadima virusa i među nama viđati oboljele sa sličnim znacima. Općenito se vjeruje da virus poliomyelitisa ulazi u tijelo kroz usnu šupljinu i da se umnožava u gastrointestinalnom traktu, a vjerojatno i u susjednim tkivima. Kod dijela takvih osoba virus naknadno zahvaća središnji živčani sustav, a glavno mjesto napada je motorni neuron prednjeg roga kralježničke moždine. Također se mogu naći manja zahvaćanja jezgara ostalih kranijalnih živaca, pa i bijele supstance. Samo kod manjeg dijela akutno oboljelih pokazuje se nešto više izraženo oboljenje dišnih i probavnih organa. Kod zahvaćanja središnjeg živčanog sustava dolazi do glavobolje, ukočenja vrata, boli i grča mišića, mučnine i groznice, ali bez jače izražene mišićne slabosti (otuda i naziv neparalitični poliomyelitis). Kod drugog dijela osoba zahvaćenih virusom poliomyelitisa pojavljuje se još i slabost i paraliza, što je najkarakterističnije za dječju paralizu (otuda i naziv paralitični poliomyelitis).

Postoje tri oblika paralitičnog poliomyelitisa: spinalni, bulbarni i bulbospinalni.

Akutno fibrilno stanje rijetko traje duže od 7 do 10 dana, ali zato vrijeme rekonvalescencije može potrajati mjesece i godine, a česte su i kirurške intervencije.

www.uosis.hr