Europljani žele znati podrijetlo namirnica

Od krize s kravljim ludilom, zbog koje su se mnogi trajno odrekli crvenoga mesa, podrijetlo govedine u EU pozorno se prati.

Oznaka geografskog podrijetla, obvezna također za voće i povrće, ribu, jaja, med i vino, fakultativna je za ostale namirnice na jelovniku Europljana.

"Potrošači žele znati odakle dolazi hrana, primjerice iz ekoloških motiva", kazala je Ruth Weale, stručnjakinja za prehranu Europske organizacije potrošača (BEUC). "A da bi mogli izabrati, moraju imati dovoljno informacija", istaknula je.

Poljoprivrednici također podržavaju označavanje podrijetla hrane, smatrajući da tako mogu istaknuti kvalitetu svojih proizvoda.

No, to je pitanje tabu u Europskoj komisiji. "Smatra se da podrijetlo ne smije biti zapreka trgovini", rekao je jedan stručnjak, upozorivši da bi potrošači prilikom kupnje proizvoda mogli biti vođeni patriotizmom.

Rasprava je ponovno u fokusu jer Europski parlament razmatra prijedlog zakona koji bi mogao radikalno izmijeniti označavanje prehrambenih proizvoda u EU.

Industrija će, po novim propisima, na ambalaži morati navoditi nutritivne vrijednosti hrane, njezinu energetsku vrijednost, sadržaj šećera, masti, soli, zastićenih masnih kiselina i sl.

Prijedlog zakona zadržava fakultativno označavanje geografskog podrijetla, no dodaje odredbu kojom se želi izbjeći varanje potrošača.

Ako proizvođač želi precizirati podrijetlo proizvoda koji se sastoji od više namirnica, morat će navesti podrijetlo namirnice koja je u većini ili je karakteristična za taj proizvod, primjerice "maslac proizveden u Belgiji od danskog mlijeka".

BEUC želi da ta odredba bude obvezna za sve složene prehrambene proizvode, bez prava na izuzeće kada je riječ o temeljnim namirnicama, no mnogi proizvođači tomu se protive pozivajući se na visoke dodatne troškove.

Europska komisija također smatra da sustavno označavanje podrijetla hrane, osobito svježeg mesa, ne bi poboljšalo prehrambenu sigurnost.