Jeste li i vi profesionalac u odgađanju?

Odgađanje je zajednička sklonost svih ljudi. Oko 20 posto odraslih ima redovite napade odgađanja. Iako neki koji kronično odgađaju tvrde da najbolje rade pod pritiskom, činjenica je da se odgađanje rijetko kada isplati.

Istraživanja kažu da oni koji vole odgađati loše odrađuju zadatke, osjećaju se lošije, imaju više zdravstvenih problema i odgađaju važne odluke. Ne odgađaju samo dovršavanje neugodnih zadataka. Također odgađaju i dobre prilike.

Postoje povezanost između osobina i odugovlačenja. Mala je vjerojatnost da će savjesni ljudi odugovlačiti jer posjeduju osobine kao što je samodisciplina, marljivost, osjećaj odgovornosti, poslušnost, upornost i dobro upravljaju vremenom.

Nije dovoljno biti predani ljubitelj odgađanja. Također moramo uzeti u obzir prirodu zadatka. Manje važnosti pridajemo zadacima koji su daleko u budućnosti, za razliku od onih s kojima se suočavamo danas. Kao organizmi koji traže užitak, odgađamo ono što ne smatramo ugodnim.

Impulzivni ljudi imaju veću vjerojatnost za odgađanje jer biraju ono što ih više privlači. Da biste na vrijeme završili zadatke, morate isplanirati rješavanja problema kada postavljate ciljeve, procjeniti napredak prema ostvarenju cilja i po potrebi revidirati svoju strategiju.

Saznajte kako ojačati samopouzdanje!

Ljudi koji odgađaju mogu imati predispoziciju za to, možda neće puno paziti na poslove u dalekoj budućnosti i često izbjegavaju zadatke koji se čine neugodnima. Imaju i više poteškoća kod odabira strategije i postavljanja ciljeva. Nema iznenađenja. Problem dolazi kada gledamo na njihova iracionalna uvjerenja i misli o sposobnostima koje nemaju nikakvog značaja u stvarnosti i zapravo, mogu znatno pogoršati situaciju. To su iracionalna uvjerenja koja mogu poslužiti kao uzroci odugovlačenja.

Prvi skup iracionalnih uvjerenja spada u opću kategoriju bespomoćnosti. Stvaramo situacije (obično nenamjerno) koje jamče neuspjeh.

Možete se odlučiti za rješavanje problema i odmah odlučiti kako biste to učinili. To bi bio racionalan pristup.

Nasuprot tome, ako prihvatite iracionalni pristup zasnovan na uvjerenju, odgodit ćete početak rješavanja zadatka sve do zadnjeg mogućeg trenutka. Na nesvjesnoj razini, osjećate se nesposobnima kada se suočavate sa zadatkom. Ako smatramo da nismo sposobni izvršiti zadatak, veća je vjerojatnost da ćemo odustati.

Ljudi se zbog brojnih drugih razloga odlučuju za bespomoćnost. Čini se da neki ljudi gotovo žele pogriješiti jer se boje uspjeha. Boje se da će drugi izgledati loše ako oni uspiju.

Često se javlja i osjećaj da ćete učinkovitije raditi kada radite pod pritiskom. Javlja se uzbuđenje zbog mogućeg neuspjeha u dovršavanju zadatka na vrijeme. Čini se da su neki ljudi posebno podložni odgađanju kao obliku uzbuđenja. U usporedbi s introvertima, koji su često više usmjereni na zadatke, ekstroverti možda trebaju uzbuđenje kako bi dobro napravili zadatak.

Strah od pogrešaka također doprinosi odgađanju. Perfekcionisti žele savršeno odraditi zadatak. Zato odgađaju jer žele biti potpuno sigurni da će sve napraviti kako treba.

Ako previše razmišljate, možda biste se trebali fokusirati na zadatak i prestati razmišljati gdje biste mogli pogriješiti, pogotovo ako se bliži rok za završavanje zadatka.