Kardiovaskularne bolesti i dalje su najčešći uzrok smrti u RH – žene su u najrizičnijoj skupini

Kategorija: Zanimljivosti

Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca objavljeni su najnoviji epidemiološki podatci o kardiovaskularnim bolestimaza 2017.g.

Zaklada „Hrvatska kuća srca“ i Gradski ured za zdravstvo u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom i Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara obilježavaju Svjetski dan srca u subotu,29. rujna na Trgu bana Josipa Jelačića od 10.00 do 14.00 sati. U sklopu javnozdravstvene akcije građani će imati priliku s pomoću Microlife tlakomjera izmjeriti arterijski tlakuz otkrivanje fibrilacije atrija, izračunati BMI (tjelesni) indeks, savjetovati se s nutricionistima o zdravoj prehrani, procijeniti ovisnost o nikotinu s pomoću Fagerstromovog testa, naučiti kako pristupiti oživljavanju, a najmlađi će moći sudjelovati u dječjoj igraonici „Obećaj svojemu srcu“.

Kardiovaskularne bolesti uzrok su 17,5 milijuna smrti u svijetu godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti. U Hrvatskoj su također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2017. godine umrlo 23 504 osoba, što čini 44% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su kardiovaskularne bolesti uzrok smrti 58,6% umrlih žena (13 418) i 39 % umrlih muškaraca (10 086). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 20,7% (11 069) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 11,5 % (6 147) u ukupnom mortalitetu.

Velika se većina bolesti srca i krvnih žila može spriječiti. Moderna kardiološka dijagnostika i mogućnosti medikamentnog i intervencijskoga liječenja silno su uznapredovale tijekom posljednjih petnaestak godina i zasigurno se time može spasiti ili produljiti život većine oboljelih, kojima ranije nije bilo moguće pomoći. Stoga je geslo ovogodišnjeg Svjetskog dana srca: 'Obećaj svojemu srcu!'. To podrazumijeva osviještenost i aktivnu brigu o zdravlju svojega srca te promicanje zdravoga načina života i zdravoga okoliša, npr. okružje bez duhanskoga dima, čime ujedno skrbimo i za zdravlje srca svojih bližnjih i čitave zajednice, naglasio je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade „Hrvatska kuća srca“.

akademik Davor Miličić

Iako je posljednjih petnaestak godina prisutan pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti nego za ishemijsku bolest, kardiovaskularne bolesti i dalje su najčešći uzrok smrti. Po mortalitetu od bolesti srca i krvnih žila Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 314/100.000 spada među zemlje u Europi koje imaju srednje visoke stope smrtnosti. U usporedbi sa susjednim državama Hrvatska ima višu stopu smrtnosti od Slovenije(218/100.000), Austrije (187/100.000) iItalije (159/100.000), a nižu stopu od, npr. Mađarske (380/100.000).

„Pozivamo građane da brinu o svojem srcu svaki dan, a ne samo jednom godišnje kada se obilježava Svjetski dan srca. On-line kalkulator kardiovaskularnog rizika odličan je i jednostavan način kontrole kardiovaskularnog zdravlja za svakog stanovnika Hrvatske te pozivamo sve da izračunaju svoj kardiovaskularni rizik i obrate se za pomoć liječniku u slučaju potrebe“, naglasila je Ivana Portolan Pajić, članica Upravnog odbora Zaklade „Hrvatska kuća srca“ i zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba.

Ivana Portolan Pajić

Na današnjoj konferenciji za medije dr. Hrvoje Jurin, specijalist interne medicine, kardiolog i voditelj Radne skupine mladih kardiologa HKD-a održao je predavanje o arterijskoj hipertenziji i fibrilaciji atrija naslovljeno „Dvije strane iste medalje“.Fibrilacija atrija je razmjerno česta aritmija od koje u povremenom ili trajnom obliku boluje oko 1% opće populacije. Stoga možemo pretpostaviti da u Hrvatskoj više od četrdeset tisuća osoba boluje od nekog oblika fibrilacije atrija. Bolest povišenog krvnog tlaka – arterijska hipertenzija, jedan je od najvažnijih uzročnih čimbenika fibrilacije atrija.

U obilježavanju Svjetskog dana srca sudjeluju: