UV-zrake i tvari iz biljaka, kozmetike, lijekova... mogu izazvati jake alergije

Na koži često trajno ostaju u obliku smećkastih mrlja.

Među ljetnim opasnostima izlaganja suncu svakako uzmite u obzir fotodermatoze, koje mogu nastati međudjelovanjem sunčeva zračenja i kemijskih tvari na koži, što izaziva crvenilo, peckanje i mjehure slične opeklinama.

– Takve reakcije javljaju se u dodiru s biljkama koje sadrže spojeve fitokumarine: nekim travama, lišćem peršina, mrkve, celera, pastrnaka, krizanteme...

Ljudi često dobiju fotodermatoze na izletu, kada u kratkoj odjeći hodaju kroz travu ili leže na njoj, ili ako se bave vrtlarstvom i poljoprivredom. Imala sam slučajeve fotodermatoza koje su uzrokovali buketi koje su ljudi nosili u svečanim prigodama – kaže zagrebačka dermatovenerologinja dr. Ljiljana Škrinjar.

– Promjene na koži neobičnog su oblika koji, primjerice, “prate” vlati trave ili lišće. Obično se ne javljaju odmah, nego za nekoliko sati. Prilično sporo prolaze i moraju se liječiti protuupalnim kremama, a na koži često trajno ostaju smećkaste mrlje. Takve reakcije česte su i zbog nanošenja šminke, kozmetike koja sadrži retinol, parfema te losiona poslije brijanja. Mogu se javiti i u solariju! – upozorava dr. Škrinjar.

Na suncu izbjegavajte bilo kakve preparate osim zaštitnih, koji bi obvezno trebali sadržavati UVA filtre.

Fotodermatoze se mogu javiti i zbog uzimanja lijekova i hrane. Sunce osobito “ne voli” antibiotike, nesteroidne protuupalne lijekove, retinoide (propisuju se za akne, psorijazu i slično), neke vrste antidepresiva...

Celer, mrkva, kopar, komorač, smokva, limeta, peršin i pastrnak sadrže spojeve psoralene, koji u kemijskoj reakciji sa suncem mogu izazvati fotodermatozu.