Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Rogač - neugledna mahunarka zlata vrijedna

Rogač - neugledna mahunarka zlata vrijedna

Rogač - neugledna mahunarka zlata vrijedna
  • Objavljeno: Četvrtak, 21.04.2011.
  • Broj pregleda: 19.080
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Rogač (Ceratonia siliqua, L.) je samoniklo drvo ili grm iz porodice mahunarki (Leguminosae), koje raste među makijom, maslenicima, po šumama i kamenitim mjestima.

Drvo je široke krošnje i do 15 m visoko, a plod je 20 cm duga mahuna, zelene boje koja sazrijevanjem prelazi u tamnosmeđu. Mahune sazrijevaju koncem ljeta. Zrela mahuna je slatkastog okusa. Endosperm zrelih mahuna prerađuje se u rogačevo brašno. Rogač raste u obalnim krajevima mediteranskog pojasa u Hrvatskoj, Turskoj, Alžiru, Maroku, Tunisu, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Italiji. Otok Šolta je posebno poznata po rogaču gdje postoji i mjesto imenom Rogač.

Povijest rogača

Rogač se koristi u ljudskoj prehrani već više od 4000 godina. Najvjerojatnije je upravo rogač bio hrana iz biblijskih vremena. Smatra se da se njime hranio Ivan Krstitelj, pa odatle i potječe njemački naziv za rogač - Johannisbrot, što u prijevodu znači Ivanov kruh. U antičko doba sjemenke rogača su služile kao jedinica za mjeru vaganja zlata. Sjemenke rogača, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka = 1 karat (zrno rogača, grč. = keration). Naziv se rabi i danas za 0,18 gr. zlata.

Rogačev su plod u terapijske svrhe rabili još i stari Egipćani. Koristili su ljepljiva svojstva rogača u mumificiranju, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke. Starim Grcima i Rimljanima kao lijek su služili nezreli plodovi. U bilješkama Grka Theophratusa, rogač se spominje kao «egipatska smokva», dok su Rimljani jeli zelene i svježe mahune zbog njihove prirodne slatkoće.

Zanimljivo je otkriće antidijaroičkog učinka rogača u dječjoj praksi. Španjolski liječnik Ramos zapazio je 1941.g. da su u Španjolskoj gladna djeca koja su se hranila rogačem rjeđe imala probavne tegobe od ostale djece. To ga je potaklo da u dječju praksu uvede rogač u slučajevima proljeva, enteritisa i dispepsije.

Sastav pulpe rogača

Plod rogača sadrži 13% jednostavnih šećera (fruktoza, maltoza i glukoza), 20% saharoze, 2-3% pektina, 4% bjelančevina, 3 % sluznih polisaharida i 35% škroba. Od mineralnih tvari sadrži 36% kalcija, 24% kalija, 29% bakra, a od vitamina najviše ima riboflavina (28%). Rogač ima mali udio masti, ne sadrži kofein i teobromin, te rijetko djeluje kao alergen.

Pulpa rogača ima visok udjel fenolnih spojeva od kojih su naznačajniji tanini (16-20%).

Fenolni spojevi, među kojima se nalaze i tanini, djeluju antioksidativno (sprječavanje oksidacijskih reakcija inhibicijom slobodnih radikala) te zbog toga imaju povoljan utjecaj na ljudsko zdravlje. Studije provedene na zdravim dobrovoljcima potvrdile su učinak polifenola i netopljvih vlakana rogača na sniženje razine lipida u krvi. Konzumiranjem 15 g rogača dnevno u razdoblju od 4 tjedna zabilježeno je sniženje od 7.1% ukupnog kolesterola i 10.6% LDL kolesterola (kolesterol niske gustoće odnosno «loš» kolesterol).

Udjel fenolnih spojeva u plodu rogača varira te ovisi o klimatskom podneblju, sorti rogača, stupnju dozrelosti ploda i načinu prerade. Tako su zabilježene razlike u količini fenolnih spojeva rogača sa Sicilije, Krete i Anatolije (Turska).

Djelovanje

Rogačevo brašno, zbog sadržaja tanina, pektina i lignina, djeluje na suzbijanje i ublažavanje mučnina i proljeva. Tanini rogača djeluju adstringentno na sluznicu crijeva, vežu toksine i bakterije te inaktiviraju coli bakterije, što smanjuje otok i upalu sluznice. Adstringentno djelovanje je reakcija taloženja proteina pomoću tanina i stvaranje zaštitnog sloja na sluznici.

Sluzi oblažu sluznicu i na taj način smanjuju podražaj u crijevima. Uspostavljanje formirane stolice zabilježeno je 2 dana nakon početka terapije rogačem, dok terapija do potpunog oporavka traje u prosjeku 6-8 dana.

Prerada

Upotrebljavaju se osušeni, zreli plodovi rogača iz kojih se dobivaju tri glavna komercijalna proizvoda: EKSTRAKT rogača iz osušenog ploda (prženog ili neprženog), BRAŠNO rogača iz pulpe cijelog ploda i karuba GUMA iz endosperma sjemena. Vodotopivi ekstrakt dobiven iz sjemenki naziva se ²karubin². Na njemačkom tržištu nađe se i naziv za rogač ²karobe², koji potječe od arapske riječi al-kharob.

Herba lab

Upotreba

Smatra se da je rogač sigurno i dobro sredstvo protiv proljeva kod dojenčadi i male djece. Osim kod proljeva rabi se i kod enteritisa, dispepsije, a kod odraslih za liječenje gastritisa i gastroenteritisa.

Hrana

U prehambenoj industriji koristi se kao zgušnjivač, stabilizator i zamjena za kakao, a u medicinskoj dijetetici kao niskokalorična hrana. Ekstrakt rogača upotrebljava se kao aroma u proizvodnji široke palete proizvoda (alkoholna i bezalkoholna pića, smrznuti mliječni proizvodi, bomboni, pekarski proizvodi, pudinzi, mesni proizvodi, mješavine začina, voćni proizvodi i dr). Dodaje se juhama, umacima za salate, sladoledima i mesnim konzervama.

U domaćinstvu se često koristi kao zamjena za kakao i kavu. Od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napitci ili se njime može dati ukusna aroma raznim pudinzima i kolačima.

U trgovinama zdrave hrane mogu se naći razne «čokolade», namazi i pudinzi od rogača.

Osim toga, zreli rogač se može konzumirati kao slatka grickalica. U ne tako davnoj prošlosti, pjevači su žvakali plod rogača, jer se smatralo da pročiščava grlo i glas.

Rogač: ukusna i zdrava alternativa čokoladi

Prirodna slatkoća rogača omogućava da se njime odlično zamjenjuje kakao i poizvodi kakaa.

Rogač ima malo drugačiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za osobe oboljele od dijabetesa, migrena, tjeskobe, nervoze i sl. Prirodno je sladak, pa je kod pripreme slastica od rogača potrebno dodati puno manje šećera nego kada se rade slastice od kakaa. Rogač ima mali udio masti, bogat je pektinom i rijetko djeluje kao alergen. Kalorijska vrijednost mu je za 2/3 manja nego čokolade.

Rogač za razliku od čokolade ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse.

Feniletilamin može imati nepovoljan utjecaj na razvoj migrene, porast krvnog tlaka te porast razine glukoze u krvi. Oksalna kiselina ometa apsorpciju kalcija i cinka, minerala koji su važni za zdrave kosti i kožu. Teobromin i kofein, stimulansi prisutni u čokoladi, mogu izazvati alergijske reakcije.

Hrana s posebnom namjenom

Samljeveni plodovi rogača koriste se u preparatima protiv kašlja i za zaustavljanje proljeva (Rogamil instant prah s bananom, Rogamil elektrolit), ali i u preparatima za mršavljenje, "energetskim" pločicama, te surogatima čokolade i kave.

Mjere opreza

Rogač je siguran i neškodljiv. Zabilježeni su rijetki slučajevi alergijskih reakcija kod radnika koji su radili s velikim količinama brašna rogača.

Herba Laboratorij d.o.o.
Trnsko 21 c
10000 Zagreb
Tel.: +385 1 23 42 083
www.herba-laboratorij.hr
E-mail: info@herba-laboratorij.hr

Komentari

Najnovije

Najčitanije