Zdravstveni vremeplov, 04. srpnja: Victor Babes – utemeljitelj moderne mikrobiologije

Na današnji dan, 4. srpnja 1854. godine rođen je Victor Babes, rumunjski liječnik, bakteriolog i akademik, jedan od pionira moderne mikrobiologije. Njegov opsežan rad na polju infektivnih bolesti, osobito tuberkuloze, bjesnoće i gube (lepre), imao je dubok utjecaj na medicinu u 19. i 20. stoljeću.

Babes je bio među prvim znanstvenicima koji su uočili prisutnost mikroorganizama u krvi oboljelih pacijenata. Suautor je jednog od prvih udžbenika bakteriologije na svijetu, objavljenog 1885. godine zajedno s Andréom Victorom Cornilom. Detaljno je proučavao tuberkulozu, unaprijedio metode cijepljenja protiv bjesnoće te se zalagao za humane pristupe u liječenju osoba s leprom, u vrijeme kada su ti bolesnici često bili izolirani i stigmatizirani.

Njegova znanstvena karijera bila je najaktivnija od 1880-ih do početka 20. stoljeća, razdoblja u kojem se mikrobiologija razvijala kao nova disciplina zahvaljujući radovima Babesa, Kocha i Pasteura.

Victor Babes je većinu svog života i rada proveo u Rumunjskoj, gdje je osnovao prvi institut za bakteriologiju u zemlji. Njegovo ime danas nosi prestižni medicinski fakultet i istraživački institut u Temišvaru.

Babes je postavio temelje razumijevanja zaraznih bolesti kroz prizmu mikrobiologije. Njegovo zalaganje za znanstveni pristup liječenju bolesti, ali i za dostojanstvo pacijenata, bio je napredan za svoje vrijeme. Njegov rad doprinio je borbi protiv bolesti koje su desetkovale stanovništvo i postavio je temelje suvremene dijagnostike i prevencije.

Mikrobiologija se od Babesovog doba razvila u jednu od ključnih medicinskih znanosti. Danas su njegovi principi, izolacija patogena, razvoj cjepiva, edukacija i prevencija, standard u javnom zdravstvu. Njegova ostavština živi kroz generacije mikrobiologa i liječnika, osobito u Istočnoj Europi.

Rođenje Victora Babesa 4. srpnja 1854. označilo je dolazak jednog od najvažnijih pionira u borbi protiv zaraznih bolesti. Njegov doprinos znanosti i javnom zdravstvu postavio je temelje na kojima počiva moderna medicina – točna dijagnoza, znanstveni rad i human odnos prema pacijentima.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 03. srpnja: Jacob Schick – izumitelj prve uspješne električne britvice
• Zdravstveni vremeplov, 02. srpnja: Prva ugradnja potpuno umjetnog srca
• Zdravstveni vremeplov, 01. srpnja: Karl von Vierordt – začetnik neinvazivnog mjerenja krvnog tlaka