Zdravstveni vremeplov, 07. srpnja: Camillo Golgi – Golgijev aparat i metoda

Na današnji dan, 7. srpnja 1843. godine rođen je Camillo Golgi, talijanski liječnik, neuroznanstvenik i jedan od velikana moderne biologije. Njegova otkrića u području strukture živčanog sustava, osobito Golgijeva aparata i metode bojenja živčanog tkiva, ostavila su trajan trag u medicini i znanosti. Godine 1906. za svoj rad dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.

Godine 1873. Golgi je razvio tzv. "crnu reakciju", danas poznatu kao Golgijeva metoda. To je tehnika bojenja živčanih stanica s pomoću srebra, koja je omogućila dosad neviđeno jasnu vizualizaciju pojedinačnih neurona pod svjetlosnim mikroskopom. Ova metoda omogućila je prvi uvid u složenost neuronskih mreža. Također je prvi opisao Golgijev aparat – strukturu unutar stanice odgovornu za obradu i transport bjelančevina, koja i danas nosi njegovo ime.

Golgijeva metoda razvijena je 1873. godine, a Nobelova nagrada mu je dodijeljena 1906., koju je podijelio s rivalom Santiagom Ramónom y Cajalom, unatoč njihovim suprotnim pogledima na funkcionalnu organizaciju živčanog sustava.

Golgi je većinu svog života radio u Italiji, osobito na Sveučilištu u Paviji, gdje je vodio laboratorij i oblikovao novu generaciju istraživača u histologiji i neuroznanosti.

Golgijeva metoda bojenja živčanih stanica bila je revolucionarna jer je omogućila vizualizaciju pojedinačnih neurona u cijelosti, uključujući njihove izdanke – dendrite i akson. To je bilo presudno za razumijevanje kako funkcionira živčani sustav. Osim toga, otkriće Golgijeva aparata bilo je ključno za razumijevanje intracelularne organizacije stanica i stanične komunikacije.

Iako su se neka Golgijeva teorijska tumačenja kasnije pokazala netočnima (npr. ideja o povezanosti neurona u "retikulumu"), njegova tehnička dostignuća ostaju neprocjenjiva. Danas se njegove metode i dalje koriste, uz modernije verzije, u neuroznanosti i histologiji. Golgijev aparat danas je ključna struktura u molekularnoj biologiji i medicinskoj dijagnostici.

Rođenje Camilla Golgija 7. srpnja 1843. godine označilo je dolazak jednog od utemeljitelja moderne stanične biologije i neuroznanosti. Njegova kombinacija tehničke genijalnosti i znanstvene znatiželje omogućila je otkrivanje svijeta unutar stanica – svijeta koji i danas istražujemo, a bez čijeg razumijevanja suvremena medicina ne bi bila moguća.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 06. srpnja: Prva uspješna cijepljenja protiv bjesnoće
• Zdravstveni vremeplov, 05. srpnja: Rođenje ovce Dolly – prvo uspješno kloniranje sisavca iz odrasle stanice
• Zdravstveni vremeplov, 04. srpnja: Victor Babes – utemeljitelj moderne mikrobiologije