Zdravstveni vremeplov, 20. svibnja: Otkriće virusa HIV-a

Na današnji dan, 20. svibnja 1983., prije 42 godine, znanstvenici iz francuskog Instituta Pasteur u Parizu objavili su otkriće virusa odgovornog za AIDS, što je predstavljalo prekretnicu u borbi protiv jedne od najopasnijih pandemija modernog doba.

Početkom 1980-ih, svijet se suočavao s novom i zastrašujućom bolešću koja je izazivala slom imunološkog sustava. Prvi slučajevi onoga što će kasnije biti nazvano sindromom stečene imunodeficijencije (AIDS) zabilježeni su 1981. godine među homoseksualnim muškarcima u Los Angelesu koji su razvili neuobičajene infekcije i rijetke oblike raka.

Kako se broj slučajeva povećavao i širio na druge skupine, uključujući primatelje transfuzije krvi i osobe koje intravenski koriste droge, postalo je jasno da je riječ o zaraznoj bolesti koja se prenosi krvlju i tjelesnim tekućinama, ali uzročnik je ostao nepoznat.

Pod vodstvom virologa Luca Montagniera, tim znanstvenika s Instituta Pasteur uspio je izolirati novi retrovirus iz uzorka limfnog čvora pacijenta s limfadenopatijom, stanjem koje je često prethodilo AIDS-u. Virus su prvotno nazvali LAV (Lymphadenopathy Associated Virus).

Ovo otkriće objavljeno je 20. svibnja 1983. godine u časopisu Science. Gotovo istovremeno, američki znanstvenik Robert Gallo objavio je da je njegov tim identificirao sličan virus nazvan HTLV-III, što je dovelo do jedne od najpoznatijih znanstvenih kontroverzi 20. stoljeća.

Nakon godina napetosti, 1986. godine međunarodna znanstvena zajednica postigla je dogovor o jedinstvenom imenu za virus: HIV (Human Immunodeficiency Virus). Priznato je da su LAV i HTLV-III zapravo isti virus, a 1987. SAD i Francuska postigli su sporazum o podjeli zasluga.

Godine 2008., Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu dodijeljena je Lucu Montagnierу i Françoise Barré-Sinoussi za otkriće HIV-a, čime je službeno priznato prvenstvo francuskog tima.

Otkriće HIV-a omogućilo je razvoj testova za dijagnostiku infekcije, što je bilo ključno za zaštitu zaliha krvi i prevenciju širenja bolesti. Također je postavilo temelje za razvoj antiretrovirusnih lijekova koji su transformirali AIDS iz smrtonosne bolesti u kronično stanje s kojim oboljeli mogu živjeti desetljećima.

Danas, četiri desetljeća nakon prvih slučajeva AIDS-a, imamo učinkovite metode prevencije, dijagnostike i liječenja HIV infekcije, iako cjepivo i potpuni lijek još uvijek izmiču znanstvenicima.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 19. svibnja: Povijest inhalatora za astmu
• Zdravstveni vremeplov 18. svibnja: Razvoj micelarne vode
• Zdravstveni vremeplov, 17. svibnja: Saul Adler