Medicinski poremećaj

Stoljećima su ljudi depresiju smatrali znakom tjelesne ili psihičke slabosti, te je službeno nisu priznavali kao medicinsku bolest.

Osobe oboljele od depresije mnogo su puta čule frazu: "Sve je to u vašoj glavi". Nakon mnogih godina istraživanja, liječnici su prepoznali depresiju kao medicinski poremećaj, odnosno bolest koja ima biološku podlogu, a može biti potaknuta različitim psihološkim i društvenim stresovima. Smatra se da razvoju depresije pridonose složena međudjelovanja različitih genskih čimbenika, stresa, te promjene moždanih i tjelesnih funkcija. Osobe s depresijom mogu imati abnormalno nisku razinu određenih moždanih kemijskih tvari i usporenu aktivnost moždanih stanica u područjima koja kontroliraju raspoloženje, tek, spavanje i druge funkcije.

Depresija ne utječe samo na vaše raspoloženje. Može poremetiti ciklus spavanja, uzrokovati promjene teka, te smanjiti seksualnu želju. Sve misli postaju depresivno obojene, što vas čini pesimističnim i negativnim. Mijenja vaš doživljaj sebe, te se počinjete osjećati bezvrijednim. Utječe na vaše ponašanje, čineći vas razdražljivima i ambivalentnima.

Depresija se može pojaviti kao zasebna bolest, ali i kao kommplikacija druge bolesti. Može se pojaviti kao nuspojava djelovanja lijeka. Može nastati nakon porođaja ili kao rezultat zlouporabe alkohola ili droge. Može biti reakcija na promjenu posla, gubitak voljene osobe ili drugi stresni događaj. Katkad se jednostavno dogodi, bez vidljiva povoda.

Više od tuge

Svatko od nas katkad osjeća nezadovoljstvo, obično nakon gubitka, neuspjeha ili nezgoda koje su dio svakodnevnog života. Osjećaji koji prate takve događaje, obično su nelagodni ali kratkotrajni.

Osjećaji tuge koji prate životna razočaranja takoðer se uvelike razlikuju od depresije. Depresija je mnogo više od prolaznoga neraspoloženja ili kratkotrajnog razdoblja straha. Također, negativan pristup životu ili pesimizam nije isto što i depresija.

Za razliku od tuge ili pesimizma, depresija traje dulje. Osjećaji tuge ili neraspoloženja obično su praćeni drugim emocijama, poput tjeskobe, ljutnje, razdražljivosti, osjećaja krivnje ili beznađa. Za razliku od tuge ili pesimizma, depresija vas može onesposobiti.

Više od žalovanja

Žalovanje je normalna i potrebna reakcija na značajni gubitak, poput smrti voljene osobe, prekida emocionalne veze, selidbe, promjene vašeg zdravstvenog stanja ili smrti kućnog ljubimca. Žalovanje nalikuje depresiji na mnogo načina. Zajednièki simptomi su tuga, gubitak interesa za dotad uobičajene aktivnosti, poremećaji spavanja i promjene teka. Žalovanje je normalan i zdrav proces, depresija nije.

Žalovanje i depresija se razlikuju u duljini trajanja navedenih simptoma i utjecaju na radnu sposobnost. Razvoj depresije može pogoršati proces žalovanja na dva načina: može uzrokovati kratkotrajne simptome jačeg intenziteta i može produljiti trajanje procesa žalovanja. Žalovanje obično traje do godinu dana. Ako je reakcija žalovanja jačeg intenziteta i traje dulje, moguće da se razvila depresija. Istraživanjima se pokušavaju utvrditi glavne razlike između žalovanja i depresije. Zasad je poznato da su depresivne osobe često pretjerano samokritične i da razvijaju osjećaj krivnje. Osobe koje su u procesu žalovanja nemaju takve simptome.